Intervju: Milan Jelić, predsjednik republike

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Intervju: Milan Jelić, predsjednik republike

Republika Srpska je ustavna kategorija i neće dozvoliti da u institucijama BiH, bez saglasnosti predstavnika srpskog naroda, budu donošene državne i političke odluke, istakao predsjednik Jelić, naglasivši da evropski put BiH ne smije da ugrožava funkcionisanje institucija Srpske

ZBOG različitih potreba veoma je opasno idealizovati prošlost BiH, a pogotovo to nije dobro činiti zbog dnevnopolitičkih potreba, istakao je u razgovoru za “Glas Srpske” predsjednik Republike Srpske, Milan Jelić. Prvi čovjek Srpske istakao je da nije tačno da se naša prošlost može idealizovati i da smo vijekovima živjeli u miru i toleranciji. - Mi tek treba da živimo u miru i punoj bezbjednosti. Ali za to su neophodni međusobno uvažavanje, poštovanje, dogovor, dijalog, konsenzus, a uz sve to i stabilan i efikasan ekonomski razvoj. Postoje, dakle, svi preduslovi za prosperitetnu budućnost BiH - podvukao je Milan Jelić. ? Gospodine predsjedniče, kako ocjenjujete položaj Republike Srpske i srpskog naroda u BiH i koliko su, po Vama, Srbi ravnopravan narod u Federaciji BiH? - Položaj Republike Srpske, kao ravnopravnog i konstitutivnog entiteta u okviru BiH, i srpskog naroda, kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH, garantovan je Dejtonskim mirovnim sporazumom. I u budućnosti će tako ostati, a organi i institucije Republike Srpske učiniće sve da ne dođe do narušavanja ovlašćenja Republike i ravnopravnog položaja Srba, kao konstitutivnog naroda u BiH. Srpska je danas, i to je nesporna činjenica, bolji dio BiH. Vlast je, poslije oktobarskih izbora, veoma brzo konstituisana, parlament efikasno radi i donosi zakone i odluke, a republička Vlada, sa premijerom Dodikom na čelu, pokrenula je niz ekonomskih projekata, tako da u narednom periodu s razlogom očekujemo krupne rezultate, koje će osjetiti svaki stanovnik Republike. Srbi su u Federaciji jedan od konstitutivnih naroda, kao što su to Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj. Ali, narodi koji su u entitetu manjina, još uvijek nisu osigurali punu ravnopravnost. Na primjer, u cijelom prošlom mandatnom periodu, kao i poslije opštih izbora, nije adekvatno popunjen broj Srba u Klubu delegata srpskog naroda u Vijeću naroda Parlamenta Federacije BiH. Nadam se da će uskoro, u tom smislu, biti promijenjen Ustav Federacije BiH. Kada je riječ o povratku Srba u Federaciju, apsolutno nismo zadovoljni njegovom dinamikom, ali i brigom o povratnicima, naročito od strane lokalnih federalnih organa. A upravo oni trebalo bi da obezbijede uslove za normalan život Srba povratnika. Tu, prije svega, mislim na zapošljavanje i obnovu kuća i infrastrukture. ? Oko krupnih političkih pitanja u Predsjedništvu i Savjetu ministara BiH teško je postići kompromis, a oko pojedinih to je čak i nemoguće. Šta je potrebno učiniti da se odnosi u ovim organima poboljšaju? - Republika Srpska neće dozvoliti da se u organima i institucijama BiH, bez saglasnosti predstavnika srpskog naroda, donose državne i političke odluke. To je pokazao i predsjedavajući Predsjedništva BiH, gospodin Radmanović, koji je zbog preglasavanja pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa. Podržao sam njegovu odluku, a podržala ju je i Narodna skupština Republike Srpske, koja je time tu odluku stavila van snage. To, valjda, treba nešto da znači i gospodi Silajdžiću i Komšiću! Svuda, gdje je Ustavom predviđena mogućnost u zajedničkim organima i institucijama BiH za pokretanje mehanizama za zaštitu entitetskih i nacionalnih interesa, predstavnici Srpske će koristiti pravo veta. U ime BiH, a posebno u ime Savjeta ministara, niko ne može istupati samostalno i u interesu svoje stranke, kao što to radi ministar Sven Alkalaj, iza koga su do sada ostajali samo diplomatski skandali. ? Kako gledate na rad Suda BiH i očekujete li da će Atif Dudaković odgovarati za zločine, koje su pripadnici njegovih jedinica počinili nad srpskim civilima i zarobljenicima? - Nije moje da dajem ocjenu o radu Suda BiH. Ali želim da kažem da građani Republike Srpske očekuju i traže da budu procesuirani ratni zločini, koji su počinjeni nad Srbima. Za zločine svi moraju da odgovaraju individualno, pa i visoko rangirani oficiri bošnjačke Armije BiH, među kojima je i Atif Dudaković. Kao što je poznato, Sud BiH je pokrenuo istragu protiv generala Dudakovića, pošto je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske dostavilo dokumentaciju o zločinima jedinica, kojima je on komandovao. Neke od tih stravičnih prizora zločina nad srpskim civilima i vojnicima imali smo prilike da vidimo i posredstvom televizije. Šta drugo da očekujem, nego da Sud BiH, na osnovu neoborivih činjenica, procesuira i ovaj slučaj. ? O ustavnim promjenama i reformi policije u posljednje vrijeme se nešto manje govori. Da li su pomenute reforme u sjenci dnevnopolitičkih događaja, ili se, možda, nešto drugo “iza brda valja”? - Nijedna reforma ne može da ruši ustavni poredak BiH, pa ni reforma policije. Poznato je da je Republika Srpska u aprilu prošle godine dala saglasnost na ustavne promjene. Taj projekat, nažalost, je zaustavljen, a zna se i kako. Oni, koji žele i nastoje da samo po svojoj mjeri mijenjaju Ustav BiH, uporno insistiraju na reformi policije, suprotno Ustavu. Nema te reforme koju ćemo prihvatiti, a koja će ugroziti Republiku Srpsku. Međutim, spremni smo da unaprijedimo rad i odgovornost svih entitetskih i institucija BiH. Nikada nisam čuo da reforma neke institucije podrazumijeva njeno ukidanje, a neki hoće samo to. I dalje vjerujem da su reforme potrebne i moguće, ali su nam, takođe, potrebni ravnopravan dijalog i dogovor. Radujem se što tu činjenicu sve više uviđa i međunarodna zajednica. Apsolutna je neistina da Republika Srpska nije za reformu policije. Ona je samo protiv ukidanja Policije Srpske. ? Vijeće naroda Republike Srpske postalo je ozbiljna kočnica u ostvarivanju zakonodavne funkcije republičkog parlamenta. Vi možete da raspustite Narodnu skupštinu, ali ne i Vijeće! Šta može da se učini kako se postupak zaštite vitalnog interesa ne bi potezao za sve i svašta? - Niko ne može biti protiv činjenice da postoje vitalni interesi svih naroda, ali moramo biti protiv zloupotrebe tog instrumentarijuma. Svjedoci smo činjenice da se u Vijeću naroda Narodne skupštine Republike Srpske mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa koristio gotovo poslije svakog zasjedanja parlamenta, što je otežavalo i bespotrebno usporavalo donošenje zakona. Zanimljivo je, međutim, da se u Parlamentu Federacije BiH uopšte ne postavlja pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. ? Kako komentarišete odluku Ustavnog suda, kojom su stavljeni van snage grb i himna Republike Srpske? Da li je to politička ili pravna odluka? - Ne bih komentarisao odluke tog suda. Kao što znate, Ustavni sud je odbio zahtjev naše Narodne skupštine da bude preispitana ova odluka. Naglašavam da se Odlukom Ustavnog suda BiH ne osporava pravo srpskog naroda da pomoću simbola sačuva tradiciju, kulturni identitet i istorijsko nasljeđe, na šta imaju pravo i druga dva konstitutivna naroda. Još jednom ponavljam da Republika Srpska ne smije ostati bez svojih obilježja. Zato je Narodna skupština, do usvajanja novog Zakona o grbu Republike Srpske, dala zeleno svjetlo za Zakon o amblemu, kako bi bio izbjegnut pravni vakuum, u slučaju konačnog objavljivanja odluke Ustavnog suda u “Službenom glasniku BiH”. Kada će se to desiti, još ne znamo. Svjedoci smo, međutim, situacije da je Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa na usvajanje Zakona o amblemu Republike Srpske. Svakom dobronamjernom čovjeku potpuno je jasno da ovaj amblem ne vrijeđa nikoga, jer se u podlozi amblema nalazi zastava Srpske - za koju je Ustavni sud BiH već utvrdio da ne vrijeđa nikoga - potom natpis Republika Srpska na ćirilici i latinici i dvije krune - Nemanjića i Kotromanića. Iskreno se nadam da će, na sjednici Komisije Narodne skupštine i Vijeća naroda dogovor, ipak, biti postignut i da ovaj zakon neće ići pred Ustavni sud Republike Srpske. ? Predstavnici bošnjačkog i hrvatskog političkog vrha ni ove godine nisu došli u Donju Gradinu na pomen žrtvama ustaškog terora... - I ove godine dostojanstveno smo odali počast nevino stradalim žrtvama ustaškog logora Jasenovac, u kojem su skončali Srbi, Jevreji, Romi, antifašisti i pripadnici drugih naroda, koji su bili neistomišljenici tadašnjeg ustaškog režima. Iskreno žalim što na komemoraciji nisu bili prisutni i predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda. I bez njih, ovo obilježavanje nije imalo karakter jednonacionalnog. ? U posljednje vrijeme sve više se govori o trećem (hrvatskom) entitetu i Sarajevu kao distriktu... - Predstavnici Republike Srpske dali su saglasnost na prošlogodišnji paket ustavnih promjena, u kojem nema hrvatskog entiteta. Ali, ako se Bošnjaci i Hrvati u Federaciji BiH slože da treba oformiti i treći entitet, bez biko kakvih teritorijalnih ustupaka Republike Srpske, mi ćemo podržati njihov dogovor. BiH, a o tome smo se već ranije izjasnili, može biti federalno uređena država. U takvoj federaciji, Republika Srpska, bila bi posebna federalna jedinica, sa sadašnjom teritorijom. Po istom osnovu podržaćemo, zbog njegove specifičnosti, i posebnu organizaciju Sarajeva. ? Nalazite se gotovo na početku četvorogodišnjeg predsjedničkog mandata. Kakvu Republiku Srpsku vidite na kraju svog mandata? - Republiku Srpsku vidim kao organizovaniju, bogatiju i ravnopravniju zajednicu u BiH. To smatram i svojim zadatkom, kao i zadatkom svih organa i institucija Republike. Aktuelna dešavanja potvrđuju moja očekivanja, kao i očekivanja svih građana Srpske. Takođe, očekujem - i uvjeren sam u to - da će Republika Srpska na kraju mog mandata biti veoma blizu evroatlantskim integracijama. POLITIČKE SPLETKE ? Kako gledate na bošnjačke političke igre oko Srebrenice, Bratunca, Kotorskog? Da li to može destabilizovati stanje u BiH ? - Pitanje Srebrenice je do te mjere ispolitizovano, da se ljudima manipuliše radi sticanja jeftinih političkih poena. Stanovnici Srebrenice ne žele da napuste svoje domove, jer su se u njih vratili, ali neko drugi želi da tamo napravi problem po svaku cijenu. Moj je utisak da građani Srebrenice žele da, u saradnji sa organima i institucijama Republike Srpske, zajednički rade na stvaranju boljih uslova za život svih naroda u ovoj opštini. Znam da se u Srebrenici teško živi. Zato je Vlada Republike Srpske preduzela konkretne mjere i donijela odluku, kojom je Srebrenica proglašena područjem sa posebnim socijalno-ekonomskim statusom. Vlada u tu opštinu planira da uloži značajna sredstva od preko 16 miliona maraka. Kada bi se deklaracijama rješavali problemi, onda bismo donosili samo deklaracije, kao što je to protivustavno učinio Parlament Federacije BiH, koji je zatražio da se Srebrenica izdvoji iz ustavno-pravnog poretka Republike Srpske. Poslanici federalnog parlamenta su svjesni činjenice da Srebrenica ne može da bude izdvojena iz Srpske, jer to ne dozvoljava Aneks 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Što se tiče Bratunca i spora oko ukopa Bošnjaka, ne bih želio - iz pijeteta prema žrtvama - da komentarišem namjeru njihovih sunarodnika. Sahrana treba da bude stvar dogovora lokalnih vlasti, u skladu sa propisima i odlukama nadležnih organa. ENTITETSKO GLASANjE ? Gospodine predsjedniče, šta za Vas predstavlja entitetsko glasanje u Parlamentarnoj skupštini BiH i može li Srpska pristati da ono bude ukinuto? - BiH je sastavljena od dva entiteta, sa jasno utvrđenim ustavnim

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.