Intervju: Kemal Čaušević, direktor Uprave za indirektn

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Intervju: Kemal Čaušević, direktor Uprave za indirektn

Ako se uvođenjem diferenciranih stopa očekuje smanjenje cijena, to se ne mora nužno i desiti. Primjer je susjedna Hrvatska, naglasio Čaušević

DIREKTOR Uprave za indirektno oporezivanje BiH Kemal Čaušević je, u intervjuu našem listu, datom pismeno, ustvrdio da ne snosi ni najmanju odgovornost za nezakonitu raspodjelu prihoda sa jedinstvenog računa u 2005. godini. Podsjetimo, predstavnici Upravnog odbora iz Republike Srpske dvije godine su ukazivali da je do propusta u raspodjeli prihoda došlo zbog nepoštovanja Odluke o načinu izračunavanja koeficijenata, prema kojoj je direktor Uprave dužan da Upravnom odboru podnosi mjesečne kalkulacije koeficijenata što nije činio. Čaušević je uvjeren da uvođenje diferenciranih stopa poreza na dodatu vrijednost ne bi dovelo do padanja cijena u BiH i upozorava da se ne smije podleći dnevnopolitičkim pritiscima i donijeti brzopleto rješenje, bez kvalitetnih analiza. ?Četiri godine ste na čelu Uprave za indirektno oporezivanje. Kada pogledate unazad, na šta ste posebno ponosni, a zbog čega nezadovoljni u radu Uprave? - Uvođenje PDV-a u BiH, od strane eminentnih stručnjaka, ocijenjeno je najboljom poreskom reformom među zemljama u ovom dijelu Evrope. Prihodi koje ostvarujemo dokaz su uspjeha Uprave, na šta sam posebno ponosan. Naravno, mišljenja sam da uvijek možemo i bolje. Ono čime sam nezadovoljan, to su povremene blokade u raspodjeli prihoda, ali za to Uprava nije odgovorna. Ipak, čini mi se da je sve to iza nas, jer u 2007. godini nije bilo blokada raspodjele novca s jedinstvenog računa. ?Uvođenje PDV-a u BiH značajno je napunilo kase u oba entiteta. Ono što je bacilo sjenu na uspješno uvođenje PDV-a u BiH je raspodjela prihoda entitetima. Kolika je odgovornost na Upravi za indirektno oporezivanje i Vama kao direktoru zbog činjenice da je Federaciji BiH u 2005. godini nezakonito pripalo 29 miliona maraka više? - Uprava za indirektno oporezivanje je raspodjelu prihoda sprovodila u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i u skladu s Odlukama Upravnog odbora o koeficijentima za raspodjelu prihoda. Podsjetiću Vas da Uprava nikad nije donosila, već samo sprovodila odluke Upravnog odbora o koeficijentima za raspodjelu prihoda. A upravo zbog činjenice da se neka od strana ne bi osjetila oštećenom prilikom raspodjele prihoda, Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja predvidio je obavezu da se izvrši i revizija raspodjele prihoda s jedinstvenog računa. Tu reviziju obavlja nezavisna revizorska kuća, a na osnovu izvještaja revizije vrši se konačno poravnanje. Reviziju raspodjele prihoda za 2005. godinu uradila je revizorska kuća "Dilojt" iz Banje Luke. Uprava je u potpunosti sprovela odluku Upravnog odbora o konačnom poravnanju raspodjele prihoda u 2005. godini, prema kojoj je Federacija BiH bila dužna da vrati 29.016.933 maraka, od čega Republici Srpskoj 26.879.832 maraka, a distriktu Brčko 2.137.101 maraka. ?Prema Vašim analizama, hoće li nezavisna revizija pokazati neregularnosti u raspodjeli prihoda i u 2006. godini? - Konačno poravnanje raspodjele prihoda s jedinstvenog računa za određenu godinu ne znači "neregularnost", već upravo suprotno! Na osnovu krajnje potrošnje ostvarene u svakom entitetu izračunavaju se koeficijenti za raspodjelu prihoda. Krajnja potrošnja je promjenljiva kategorija, a zakonski rok za ispravku PDV prijava je pet godina od dana podnošenja prijave. I kada bi se koeficijenti za raspodjelu prihoda izračunavali deset puta u toku samo jednog dana, postoji mogućnost da bi svaki put bili drugačiji. Upravo zato postoji zakonska obaveza da se s jedne vremenske distance izvrši nezavisna revizija raspodjele prihoda s jedinstvenog računa, kako bi svako dobio ono što mu pripada. Odabrana je i revizorska kuća koja će izvršiti reviziju raspodjele prihoda u 2006. i 2007. godini. To je revizorska kuća"F - REVIZOR" iz Banje Luke. ? Kako biste kao čovjek od struke riješili problem trajne metodologije za izračunavanje koeficijenata, odnosno koji je od tri ponuđena modela Upravnom odboru, po Vašem mišljenju, najprihvatljiviji? - Smatram da bi model unaprijed poznatih, fiksnih koeficijenata za raspodjelu prihoda rasteretio Upravu za indirektno oporezivanje, jer bi se naši inspektori prvenstveno mogli usmjeriti na kontrolu obračuna i uplate PDV-a, a ne krajnje potrošnje. ? Vratimo se PDV-u. Je li Uprava kadrovski i tehnički osposobljena za primjenu diferenciranih stopa, posebno za kontrolu, zbog potencijalnih zloupotreba? - Potrebno je vrijeme da se Uprava za indirektno oporezivanje pripremi za bilo kakve izmjene Zakona o PDV-u. Pripreme podrazumijevaju obuku inspektora u Upravi, obuku poreskih obveznika i prilagođavanje softverskog rješenja u našem Sektoru za informacione tehnologije. Za kvalitetne pripreme potrebno je najmanje šest mjeseci. Upravi treba još minimalno 200 inspektora i stručnog kadra u Centralnoj kancelariji, jer broj poreskih obveznika svakim danom sve više raste i trenutno ih ima 42.900. S druge strane, ako se uvođenjem diferenciranih stopa očekuje smanjenje cijena, to se ne mora nužno i desiti. Primjer je susjedna Hrvatska, gdje uvođenje nulte stope na hljeb i mlijeko nije rezultiralo značajnim sniženjem cijena ovih proizvoda, jer su trgovci tu razliku većinom pretvorili u maržu. Slično bi se moglo desiti i kod nas, jer je na tržištu slobodno formiranje cijena. U svakom slučaju, brzopleto mijenjanje Zakona o PDV-u, kao rezultat dnevno - političkih zbivanja, a bez prethodno urađenih kvalitetnih analiza, može imati samo negativne posljedice. ? Inspekcije nerijetko za neregularnosti u unutrašnjem prometu roba lopticu prebacuju na Upravu za indirektno oporezivanje, odnosno carinsku kontrolu na granici, kao prvi neuspješni filter na suzbijanju sive ekonomije. Kojim argumentima demantujete ovakve optužbe? - Službenici Sektora za carine i Sektora za sprovođenje i poštivanje carinskih i poreskih propisa u proteklom periodu zaustavili su brojne pokušaje nelegalnog uvoza akciznih proizvoda i proizvoda koji su kopije poznatih marki. Činjenica je da BiH ima veoma dugu kopnenu granicu i da je zaista veoma teško 24 sata dnevno, 365 dana u godini svaki metar granice držati pod kontrolom. Ipak, činjenica je i to da se u poređenju s prethodnim godinama trenutno na tržištu BiH može naći puno manje duvanskih prerađevina bez poreskih markica koje izdaje Uprava ili s poreskim markicama susjednih zemalja. Ovo je svakako problem šireg regionalnog tržišta, a svakim danom sve bolja saradnja koju uspostavljamo s institucijama iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske daje rezultate na smanjenju crnog tržišta duvanskih prerađevina. D. VRHOVAC - MIHAJLOVIĆ Prihodi ? Koliko je na jedinstvenom računu prikupljeno prihoda u 2007, a koliko u prošloj godini? - Neto iznos prikupljenih prihoda u 2007. godini je četiri milijarde i 620 miliona maraka, a plan je premašen za oko 500 miliona. U toku prošle godine Uprava je prikupila ukupno četiri milijarde i 127 miliona maraka. Za finansiranje institucija BiH sa jedinstvenog računa izdvojeno 632 miliona maraka (prethodne godine 566 miliona), Federaciji BiH je doznačeno dvije milijarde i 646 miliona maraka (dvije milijarde i 253 miliona), Republici Srpskoj milijardu i 296 miliona maraka (milijardu i 70 miliona) i distriktu Brčko 144 miliona maraka ( prethodne godine 122 miliona).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.