Intervju: Ivan Šijaković, Ivan Šijaković, sociolog i po

Moguću nezavisnost Kosmeta Republika Srpska doživjeće kao dalje razvlašćivanje Srbije, kojoj će biti oduzeto 15 odsto teritorije. Srbi u Srpskoj osjećaće i moralnu nepravdu, jer čim zatraže malo autonomije odmah dobiju po prstima

Profesor sociologije na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci i politički analitičar Ivan Šijaković, kao dobar poznavalac političkih prilika u Srbiji i Srpskoj, u intervjuu za "Glas Srpske" govori o mogućim raspletima kosmetske krize i turbulencijama koje bi moglo izazvati unilateralno proglašenje nezavisnosti južne srbijanske pokrajine. Šijaković upozorava na secesionistički talas koji će, u slučaju da Kosmet dobije nadgledanu nezavisnost, zahvatiti i Republiku Srpsku. Jedan broj Srba u Srpskoj će nezavisnost Kosmeta doživjeti kao poziv da nešto učine i organizovaće se pokreti za samoopredjeljenje i otcjepljenje od BiH, smatra Šijaković. ?Srbija je nakon predsjedničkih izbora zapala u ozbiljnu političku krizu, koja je, u stvari, samo nastavak sukoba oko kosmetskog i evropskog pitanja između predsjednika Borisa Tadića i premijera Vojislava Koštunice. Blokirane su sve važne državne institucije. Da li su pad Vlade i novi izbori na pomolu. ŠIJAKOVIĆ: U ovakvoj političkoj situaciji realno bi bilo očekivati pad Vlade Srbije, ali ne vjerujem da će se to desiti s obzirom na političku simbiozu Tadićeve Demokratske stranke i Koštuničine Demokratske stranke Srbije. Ove dvije političke partije se uslovljavaju, ali i podržavaju jedna drugu, tako da se može očekivati da će još neko vrijeme trajati njihove unutrašnje pogodbe. Stvar je u tome što nijedna od tih partija ne može sa onim trećima, odnosno radikalima i socijalistima. Zapravo, DSS bi i mogao, ali ne smije zbog svoje, tobože, demokratske legitimacije, iako Koštuničina stranka ni po čemu nije demokratska, već vrlo konzervativna, tradicionalna partija. DSS je samo malo uglađenija replika Srpske radikalne stranke, zapravo SRS u fraku. DSS se boji da bi im svijet prigovorio za vezu s deklarisanim nacionalistima i prorusima kakvi su radikali. Mislim da će dalji razvoj situacije u Srbiji zavisiti od rješenja kosovskog pitanja, jer ako bude uslijedilo proglašenje nezavisnosti od strane kosovskih Albanaca onda će se stvar jasno prelomiti i DS će se morati izvući iz tog blata i zadržati vezu sa Evropskom Unijom i evropskom perspektivom Srbije. Smatram da je nagodba DS i DSS politički realnija nego što je to varijanta raskida koalicije i organizovanja parlamentarnih izbora u maju, za kada su zakazani i lokalni izbori u Srbiji, mada bi izbori bili ispravnija opcija jer DS sa narodnjačkom koalicijom DSS-a i Nove Srbije Velje Ilića ne može ništa ozbiljno napraviti. ? Da li se iza eventualnog potpisivanja političkog sporazuma sa Evropom i odluke o slanju trupa EU na Kosmet, kao što DSS tvrdi, krije zamka da Srbija prva prizna nezavisnost južne srpske pokrajine. ŠIJAKOVIĆ: Potpisivanje Sporazuma sa EU i kosmetsko pitanje nemaju nikakve veze. Građanima se mora otkriti istina, da se cijeli tok pregovora Srbije sa EU, od 2000. godine do danas, vodio nezavisno od Kosmeta. Srbija je pregovarala samo za sebe, za onaj dio bez Kosova. Kompetencije da razgovara sa Kosovom ima samo UNMIK, evropska organizacija koja drži sve konce na Kosmetu. DSS, narodnjaci i radikali, a djelimično i DS podvaljuju građanima i biračima na taj način što pokazuju da se bore za Kosmet i pregovaraju o cjelovitoj Srbiji. Time prave medvjeđu uslugu i sebi i građanima, jer istraživanja pokazuju da istinski zainteresovanih za probleme Kosova ima svega pet do šest odsto građana Srbije. Devedeset odsto njih ima druge prioritete. Zašto bi stanovnike Vojvodine i Šumadije interesovala priča o Kosovu. Podvlačim, EU je počela razgovore samo sa Srbijom. To je ista priča koja se paralelno vodila sa Srbijom i Crnom Gorom kada su bili u državnoj zajednici. ? Političari Srbije se, braneći cjelovitost zemlje, pozivaju na međunarodno pravo i Rezoluciju 1244. Ako bi međunarodna zajednica načinila presedan u slučaju Kosmeta, kako bi se to odrazilo na secesionističke tendencije koje postoje u ne malom broju zemalja u regionu i Evropi. ŠIJAKOVIĆ: To bi zaista bilo kršenje međunarodnog prava, ali mora se shvatiti da je ono danas relativizovano i da ne funkcioniše na čvrstim principima nacionalnih država i njihovog suvereniteta. U svijetu ima samo nekoliko država koje imaju čvrsti suverenitet. Za zemlje bivše SFRJ, koja se u krvi raspala, međunarodni pravni subjekti smatraju da ne mogu bez starateljstva, što se i pokazalo tačnim, izuzev u slučaju Slovenije. Rezolucija 1244 je napravljena da bi se završio rat u Srbiji, okončalo bombardovanje. Po toj Rezoluciji Kosmetom upravlja međunarodna zajednica, ono je teritorijalno i dalje u sastavu Srbije, ali što se tiče političke, bezbjedonosne i vojne uprave, Srbija nema nikakvih ingerencija. Srbiji je samo formalno ostavljena ta teritorijalna cjelovitost i to je ono na šta se pozivaju srpski političari, ali je to slaba slamka. UN mogu svakog trenutka da donesu Rezoluciju koja bi zamijenila 1244 i to bi bio pravi put, ali međunarodno pravo više ne počiva na pravdi, nego na odnosu snaga subjekata, moći i interesa. ? Zašto se UN usteže od donošenja nove Rezolucije za Kosmet. ŠIJAKOVIĆ: UN zbog protivljenja Rusije ne može da donese takvu rezoluciju. Rusija ima svoju političku igru u UN i to da bi pokazala da je politički osnažila i da je postala značajan međunarodni subjekt. Da pokaže da se div uspravio poslije pada pod Gorbačovim i Jeljcinom. Postoje vjerovanja da Rusija to čini radi Srba. Vrlo je to mala vjerovatnoća. Možda ima malo tih tradicionalnih odnosa, prijateljstva i patronstva koje je Rusija imala prema Srbiji vijekovima, ali je glavni razlog taj da Rusija preko leđa Srbije, što je pokazala i tokom bombardovanja, koristi Srbiju kao odskočnu dasku. Ima tu i interesa za pozicioniranje Rusije na Balkanu. ? Ipak, Srbija, naročito u posljednje vrijeme, mnogo polaže na odnose sa Ruskom federacijom. Oba predsjednička kandidata su se za vrijeme kampanje sastali sa ruskim zvaničnicima. Zašto su Srbiji toliko važna vrata prema Rusiji. ŠIJAKOVIĆ: Srbija preko Rusije ima važnu odstupnicu i Rusija je važan ekonomski resurs za Srbiju. Drugo, važno je da Srbija ima iza sebe veliku silu značajnu u geopolitičkoj igri. A i zbog samih građana Srbije koji na Rusiju gledaju kao na majku, koja će pomoći u teškim situacijama. Na saradnju sa Rusijom se posebno oslanjaju Tomislav Nikolić, ali i Vojislav Koštunica koji je potpuni rusofil i priželjkuje obnovu pravoslavne strategije. Na Rusiju se poziva i Boris Tadić da bi imao balans, jer ako bi suviše bio orijentisan na Zapad izgubio bi partnera u Rusiji. Zbog toga je u Moskvi nedavno i potpisan Sporazum o energetskoj saradnji, takozvani gasni sporazum. Međutim, smatram da je to bilo samo političko zamajavanje, i da će gas ići preko Mađarske, jer je to tehnički izvodljivije. Vrlo sam skeptičan o uključivanju Srbije u velike energetske puteve i smatram da je to iskorišteno kao politički argument da bi se pridobili građani. ? Ukoliko kosovski Albanci proglase nezavisnost, kako će se ponašati EU. ŠIJAKOVIĆ: Mislim da će EU, izuzev nekoliko država, poput Kipra, koje će ostati uzdržane, većinski, čak jednoglasno priznati nezavisnost Kosmeta. EU to mora da učini, jer je njoj povjereno da rješava problem Kosmeta. Mislim da će EU izdati deklaraciju ili javnu objavu u kojoj će odrediti period u kojem Kosmet ima obavezu da pokaže da zaslužuje nezavisnost. Ono što je EU nagovijestila i kroz plan Martija Ahtisarija je nadgledana nezavisnost. Veliki broj zemalja će priznati nezavisnost Kosmeta jer su albanski lobiji u svijetu uložili mnogo novca da bi to izdejstvovali. To su prije svih arapske zemlje. ? Kako će se ponašati Sjedinjene Američke Države. ŠIJAKOVIĆ: SAD, vjerovatno neće priznati nezavisnost Kosmeta, sve dok je na političkoj sceni administracija Džordža Buša, koja ima blagonaklon odnos prema Srbima. Ako na vlast u novembru dođe Klintonova klika, prvo što će učiniti biće priznavanje Kosmeta, jer ta struja koju predvodi Bil Klinton, a važnu ulogu igra i Ričard Holbruk vrlo antisrpski orijentisana, čak i do mjere isfrustriranog antisrpstva i srbofobije. To može biti veliki problem i za Srbiju i Srpsku. ? Kakve bi turbulencije u BiH moglo izazvati unilateralno proglašenja nezavisnosti južne srpske pokrajine. ŠIJAKOVIĆ: U BiH će doći do različitih reagovanja i to će predstavljati veliki problem za RS, jer će se nezavisnost Kosova doživjeti kao dalje razvlašćivanje Srbije, kojoj će biti objektivno oduzeto 15 odsto teritorije. Srbi u Srpskoj osjećaće i moralnu nepravdu da se takvo nešto radi u Srbiji a da Srbi u Republici Srpskoj čim zatraže malo autonomije odmah dobiju po prstima. Pojačaće se nepovjerenje prema međunarodnim institucijama i međunarodnom pravu i osjećaj da se srpski narod "zlostavlja". Jedan broj Srba u Srpskoj će to doživjeti kao poziv da nešto učine i organizovaće pokrete za samoopredjeljenje i otcjepljenje od BiH. Na drugoj strani, bošnjački narod će osjećati strah, dok će Hrvate to najmanje tangirati, s tim što im može dodatno pothraniti želju da imaju svoj entitet u BiH. Jedan dio bošnjačkog građanstva će sigurno likovati, i to oni koji Srbiju doživljavaju kao neprijatelja. Problem će nastati i u Predsjedništvu BiH, jer srpski član sigurno neće priznati nezavisnost i to će dovesti do daljeg pogoršavanja političkih odnosa u BiH i blokade u radu zajedničkih institucija. ? Srbiju i region, dakle očekuju političke turbulencije. Kako će se u tako rovitoj atmosferi provoditi ustavne reforme u BiH, posebno kada se imaju u vidu oprečne platforme tri konstitutivna naroda o budućem uređenju BiH. ŠIJAKOVIĆ: Da je bilo dobre namjere BiH je mogla uspješno funkcionisati i po Dejtonskom ustavu. Ali sve političke opcije u BiH su računale da je Aneks 4. samo privremeno rješenje. U Srpskoj su očekivali da će dobiti državnost, u Federaciji BiH da će nestati entiteti i da će biti izvršena centralizacija i unitarizacija. Pojavio se i problem hrvatskog naroda, koji je objektivno i najmanje dobio, i koji je u susjednom entitetu majorizovan. Evropska unija smatra da je potrebna promjena i da je bh. sistem neracionalan i traži izmjene Ustava BiH, ali zbog cementiranih pozicija teško da će ustavna materija doživjeti suštinske izmjene. Objektivno bi bilo da hrvatski narod dobije svoju federalnu jedinicu spajanjem nekoliko kantona. Hrvati ne treba da postavljaju problem Srednje Bosne i Posavine, jer se onda i Srbi mogu otvoriti problem Glamoča, Grahova, Drvara... ? BiH se nakon sastanka političkih lidera u Širokom Brijegu našla ponovo u političkoj krizi. Šta, po Vašem mišljenju, stoji iza odluke Sulejmana Tihića, lidera SDA da povuče potpis sa Mostarske deklaracije o reformi policije. ŠIJAKOVIĆ: Smatram da su se šest političkih lidera dogovorili ko će detronizovati dogovor iz Mostara. Najbezbolnije je bilo da to učini Tihić, jer nije na vlasti i kocka je pala na njega. Lideri najjačih partija u BiH su napravili političku familiju i međusobno se dogovaraju kako će djelovati. Trenutno nikome u BiH ne odgovara da se bavi reformom policije. ? Pojedini političari u Srpskoj su u pozadini Tihićevog opstrukcionizma vidjeli pokušaj vještačkog izazivanja krize da bi se prolongirao ostanak OHR-a u BiH, o čijoj sudbini će biti odlučivano, krajem februara na sjednici savjeta za implementaciju mira u Briselu. ŠIJAKOVIĆ: Mislim da u BiH nikom ne &#

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.