Intervju: Anton Kasipović, ministar prosvjete i kultur

NAJVIŠE energije i vremena u godini koja je iza nas republičko Ministarstvo prosvjete i kulture, prema ocjeni ministra Antona Kasipovića, utrošilo je za "pospremanje" visokog obrazovanja

NAJVIŠE energije i vremena u godini koja je iza nas republičko Ministarstvo prosvjete i kulture, prema ocjeni ministra Antona Kasipovića, utrošilo je za "pospremanje" visokog obrazovanja. Po strani je ostalo sređivanje odnosa u osnovnom i srednjem obrazovanju koje slijedi od Nove godine. Ministar Kasipović je u intervjuu za "Glasu Srpske" najavio redukciju mreže škola s obzirom na to da trenutno ima 585 područnih škola, redukciju nastavnih planova i programa ali i traženje najboljeg rješenja u politici udžbenika. Uvažavajući činjenicu da će ministarstvo raditi u novom prostoru gdje su svi okupljeni na jednom mjestu i da će stvoriti bolju kadrovsku osnovu kvalitetnije će se rješavati i postojeći problemi. ? Svojevremeno ste najavili da će se u 2008. godini intenzivno raditi na promjenama nastavnih planova i programa s ciljem kvalitetnijeg obrazovanja. Na koje razrede se one odnose i šta donose sa sobom? - Promjena nastavnih planova i programa je kontinuiran proces i radi se u skladu sa zahtjevima nastavne prakse. Izmjene i dopune nastavnog plana i programa neće zahtijevati da se svake godine mijenjaju udžbenici. Akcenat promjena je u ishodima koje učenici treba da ostvare u realizaciji nastavnih planova i programa. U osnovnim školama slijedi programsko zaokruživanje prve, druge i treće trijade, a intenzivno ćemo reformisati opšte srednje obrazovanje odnosno nastavne programe gimnazija. ? Kojih kadrovskih profila najviše manjka u osnovnom i srednjem obrazovanju i na koji način rješavate probleme ove vrste? - Od 7.809 nastavnika u osnovnim školama, 608 nastavnika nema adekvatnu stručnu spremu za radna mjesta na kojima rade. U osnovnim školama nedostaje 231 nastavnik razredne nastave, 124 nastavnika engleskog jezika, 76 njemačkog jezika, 32 nastavnika likovne kulture, po 24 nastavnika muzičke kulture i matematike. Ovaj problem se može riješiti školovanjem potrebnog kadra, boljom mrežom škola i kombinovanjem odjeljenja u osnovnim školama. U srednjim školama nedostaje 18 nastavnika matematike, 13 nastavnika njemačkog jezika, devet profesora fizike, pet nastavnika engleskog jezika. Deficitarni su i građevinski i saobraćajni inženjeri. Nedostatak stručnih predavača riješićemo primjenom Pravilnika o vrsti stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika u srednjim tehničkim i srednjim stručnim školama koja će ubrzo da otpočne. ? Kakav je plan ulaganja Ministarstva za narednu godinu kada je riječ o izgradnji i obnovi škola u Republici Srpskoj? - Na prvom mjestu je izgradnja nove osnovne škole na Palama koju finansiramo zajedno sa Vladom Srbije. To je objekat čija izgradnja i opremanje košta oko šest miliona maraka. Ovih dana biće potpisan i ugovor o izgradnji. Tu je i škola u Istočnom Sarajevu koja će se finansirati iz Razvojnog programa Republike Srpske, a košta dva miliona maraka. U Banjoj Luci najvažnije je riješiti prostor Medicinske škole. Poslije brojnih analiza zaključili smo da je isplativije kupiti prostor za ovu školu, a u sklopu rekonstrukcije Kliničko-bolničkog centra trajno će se riješiti smještaj Medicinske škole i Medicinskog fakulteta. Prostor koji bismo kupili za Medicinsku školu kasnije bi mogao da se ustupi drugoj školi. Banjoj Luci nedostaje još jedna gimnazija, tako da razmišljamo o izgradnji u narednoj godini. Iz budžetskih sredstava i posebnog programa Ministarstva uslijediće obnova niza škola. ? Kada će novac od prodaje "Telekoma Srpske" postati operativan za realizaciju projekata iz obrazovanja? - Taj novac već je operativan i određeni projekti su podržani. Savjet za razvoj Republike Srpske opredjeliće se prema projektima koji će biti potvrđeni i na sjednicama Vlade. Od ovog novca za obrazovanje je predviđeno 80 miliona maraka. Škole, fakulteti, ustanove kulture pripremaju svoje projekte koji će se razmotriti u Ministarstvu i Savjetu za razvoj gdje će se vidjeti redoslijed i prioritet ulaganja novca. ? Da li će raspodjela tih sredstava biti ravnomjerna prema javnim univerzitetima s obzirom na to da je Univerzitet u Istočnom Sarajevu u težem položaju u odnosu na banjolučki? - Prema oba državna univerziteta Ministarstvo prosvjete i kulture ima identičan odnos kako u obezbjeđenju uslova studiranja tako i rada zaposlenih u visokoškolskim ustanovama. Za svaki projekat koji odobravamo jednom upoznat je i drugi univerzitet. Sa oba univerziteta u narednih desetak dana pregledaćemo projekte kapitalnih ulaganja i tamo gdje postignemo punu saglasnost oba univerziteta i ministarstva prioritetno ćemo da finansiramo. Podržaćemo projekte oba univerziteta koji obezbjeđuju sprovođenje Bolonjskog procesa. Željka BAŠIĆ Korekcija plata ? Koliko će se poboljšati materijalni položaj zaposlenih u svim nivoima obrazovanja projekcijom novog Zakona o platama? - O konceptu ovog zakona još uvijek se razgovora i očekujemo pozitivan odgovor nadležnih sindikata. Ovim zakonom za plate budžetskih korisnika planirano je dodatnih 106 miliona maraka od kojih više od 80 miliona za obrazovanje. To nije dovoljno da se riješe sva pitanja plata u obrazovanju i kulturi ali će ih značajno poboljšati. Njime će prosvjeta i kultura uhvatiti korak sa ostalim budžetskim korisnicima. Umjesto dosadašnjih 32 miliona za plate univerzitetskih radnika na raspolaganju će biti 60 miliona maraka. Za visoko obrazovanje obezbijediće se materijalni troškovi u budžetu, uspostavljanjem trezorskog poslovanja univerziteta. Plate zaposlenih u osnovnom i srednjem obrazovanju usklađivaćemo postepeno. Sa svim granskim sindikatima potpisali bismo protokol kojim bi se svi obavezali da se prva korekcija plata budžetskih korisnika uradi u osnovnom i srednjem obrazovanju i ustanovama kulture.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.