Institut za nestale BiH traži bolju saradnju sa nadležni

Tužilaštvo BiH u svom radu treba što više da koristi nagodbe sa počiniocima zločina, sa ciljem dolaska do informacija o sudbini žrtava. Te informacije dovele bi do pronalaženja i dostojne sahrane tijela nestalih lica, podvukao Milan Bogdanić

PROCES traženja nestalih bio bi daleko brži i bolji da nije izostala podrška nadležnih sudskih i istražnih ustanova, poput Agencije za istrage i zaštitu, Obavještajno-bezbjednosne agencije i Tužilaštva BiH, uključujući i Haški tribunal, rekao je za naš list vršilac dužnosti jednog od direktora Instituta za nestale osobe BiH, Milan Bogdanić. Prema njegovim riječima, pomenute ustanove imaju obavezu da prikupljaju materijalne dokaze o zločinima i utvrđuju mjesta masovnih grobnica, kako bi lokacije bile pretražene, a posmrtni ostaci ekshumirani. - Saradnja sa nadležnim sudskim i istražnim ustanovama u BiH još nije zaživjela. Veoma je važno da Tužilaštvo BiH u svom radu što više koristi nagodbe sa počiniocima zločina, sa ciljem dolaska do informacija o sudbini žrtava. Te informacije dovele bi do pronalaženja i dostojne sahrane tijela nestalih lica - podvukao je Bogdanić. On je dodao da je značajna i činjenica da je Institut, poslije devet mjeseci blokade rada, formalno-pravno profunkcionisao. Takođe, usvojen je i prijedlog Statuta, koji je saosnivačima - Međunarodnoj komisiji za nestale i Savjetu ministara BiH - poslan na parafiranje. U organizacionom smislu, precizirao je Bogdanić, u Statutu su predviđena tri nivoa organizacije Instituta za nestale osobe BiH. - Prvi podrazumijeva upravni i rukovodeći nivo, sa sjedištem u Sarajevu. Drugi nivo odnosi se na područna odjeljenja u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Bihaću, Tuzli i Mostaru, sa kojima će biti povezane mjesne kancelarije, odnosno treći nivo. Centri za obdukciju i identifikaciju ostaće na dosadašnjim lokacijama - objasnio je Milan Bogdanić. U Institutu su istakli da je zadržana postojeća organizacija, koja je samo dograđena, kako bi sistem bio racionalniji i operativniji. S obzirom na organizacione promjene i prenos nadležnosti na Institut, u Kancelariji za traženje zarobljenih i nestalih osoba Srpske napravili su presjek dvanaestogodišnjeg rada. Zahvaljujući temeljitom radu zaposlenih u ovoj kancelariji, utvrđeni su precizni podaci o broju nestalih osoba iz Republike Srpske. - Po završetku rata tražilo se oko 5.207 nestalih lica. Do sada je ekshumirano 3.587 tijela, od kojih je identifikovano 3.255. Trenutno, u halama za identifikaciju nalazi se 706, dok se na terenu još traga za 1.246 posmrtnih ostataka - naglasio je Bogdanić. U republičkoj Kancelariji za traženje zarobljenih i nestalih osoba smatraju da su ovi podaci - u odnosu na slične vladine organizacije u okruženju - impozantni, ali nisu zadovoljni sa brojem odgovora, datih porodicama čiji najmiliji još nisu pronađeni. U Kancelariji su apelovali na savjest svih onih, koji raspolažu sa bilo kojom informacijom o pojedinačnoj ili masovnoj grobnici, da je ustupe ovoj ustanovi ili Institutu za nestale osobe BiH. P. PEĆANAC DEZINFORMACIJE Milan Bogdanić je za "Glas Srpske" rekao da medijski podržane dezinformacije nanose veliku štetu procesu traženja nestalih. - Primjeri su brojni. Lokaciju navodne masovne grobnice u Dubočcu istraživali su nekoliko puta federalna Komisija za nestale i naše kancelarija. Nije pronađen nijedan dokaz da su u Dubočcu sahranjene žrtve, nastradale na području Broda - istakao je Bogdanić. On je dodao da postoje velike spekulacije o broju nastradalih na tom području. U medije, objasnio je Bogdanić, plasirana je informacija da se traga za još 600 osoba, dok se na spisku Kancelarije za traženje zarobljenih i nestalih osoba Srpske nalazi 14 lica. - Kancelarija je DNK laboratoriji poslala i spisak sa pretpostavljenim imenima tih 14 osoba, kako se ne bi gubilo vrijeme. Drugim riječima, želimo da se ciljano poklopi DNK uzorak koštane srži ekshumiranog tijela, sa krvlju nekog od članova njegove porodice - zaključio je Milan Bogdanić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.