Incko ponosan na odluku koja je BiH uvela u političku krizu

SARAJEVO - Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je na kraju svog mandata nametnuo odluku o izmjeni Krivičnog zakona kojom je predviđeno sankcionisanje negiranja genocida u Srebrenice, čime je dodatno produbio političku krizu i podijelio narod u BiH, kaže da je ponosan na tu svoju odluku koju je, kako kaže, donio da bi imao miran život u penziji.

Incko, koji je Austrijanac, kaže da je u njegovoj zemlji bilo mnogo ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata i gledajući evropsku direktivu iz 2008. godine, koja poziva države članice da donesu zakone protiv poricanja ili banalizacije genocida i ratnih zločina, za njega je nametanje te odluke bio "logičan i obavezan korak".

Incko u intervjuu za španski dnevnik „El Pais“ tvrdi da veći dio svog mandata nije imao podršku međunarodne zajednice za svoje aktivnosti.

Prema njegovim riječima, „ne može biti dogovora o ratnim žrtvama i osuđenim ratnim zločincima“.

Kako prenose sarajevski mediji, Incko je govorio i o svom, kako navode, starom "neprijatelju" Miloradu Dodiku za kojeg je Incko rekao da je "nepredvidivi populist" i "kameleon".

Optužio je lidere Srba u BiH, koji su, kako tvrdi, tu njegovu nametnutu odluku poslednjeg dana mandata, „iskoristili kao izgovor za blokadu državnih institucija“.

List piše da Incko svoje poteze opravdava činjenicom da se čekalo da presuda ratnom komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću bude pravosnažna, ali i da se odluka o ovome mogla donijeti mnogo ranije na lokalnom nivou.

-Hrvati i Srbi su glasali protiv, pa se to nije ostvarilo tokom 26 godina. Od kazne je mnogo važnija katarza. Reći ''to se desilo - srpski, hrvatski narod ili Bošnjaci su dobri ljudi - ali neki konkretni ljudi su činili zločine'', i imaju imena i prezimena. Nažalost, ova katarza još nije nastupila, tada će biti lakše gledati u budućnost. Ponosan sam na svoju odluku - pojasnio je bivši visoki predstavnik - rekao je Incko.

Španski dnevnik podsjeća da je kriza koja je nastala Inckovom odlukom ostavljena Kristijanu Šmitu da se njome bavi.

Podsjeća i da je Šmit u novembru upozorio kako je veoma realan rizik da se BiH nađe u novim podjelama i sukobima.

Incko za španski dnevnik kaže da je na početku desetogodišnjeg mandata visokog predstavnika bio optimističan, ali da se to nije realizovalo.

-Geostrateška situacija je bila drugačija. Za BiH je bilo manje interesa Rusije i Kine. Do tada se međunarodna zajednica opredjeljivala za pristup ''oštre intervencije'' u zemlji, koji je bio ''uspješan'', ali je prešao na jedno od ''lokalnih rješenja'', koje je bilo manje i po kojem ''skoro da nema novih zakona''. Iz godine u godinu, BiH je bila spuštena na liste prioriteta ministarstava spoljnih poslova. Nekad je to bio Bliski istok, drugi Avganistan, ili Venecuela, ili izbjeglička kriza". Posljednja dva njemačka ministra spoljnih poslova posjetila su Mali, što je naravno razumno, jer tamo imaju trupe, ali nikada BiH - kaže Incko.

Tvrdi da evropska bezbjednost počinje na Balkanu.

-Ako pogledate napade Molenbik (2016), Bataklan (Pariz, 2015) ili Beč (2020), oružje je uvijek dolazilo sa ili preko Balkana - naveo je Incko.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.