Imovina u BiH: Novi sudar stavova između Srpske i OHR-a

BANjALUKA, SARAJEVO - Sva priča o imovini i njenoj raspodjeli u BiH je završena. Zna se vrlo dobro kome šta pripada, poručeno je to juče iz Republike Srpske nakon što su federalni političari nastavili da u istu ravan stavljaju realizaciju projekta južne gasne interkonekcije i takozvano pitanje državne imovine.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Ponovo otvoren spor o imovini u BiH nakon povezivanja sa projektom južne gasne interkonekcije
• Iz Republike Srpske tvrde da je pitanje imovine riješeno Dejtonom i da pripada entitetima
• Pravnici ističu da „državna imovina“ ne postoji u ustavnom okviru BiH
• Federalni zvaničnici uslovljavaju projekte rješavanjem pitanja imovine
• OHR se poziva na odluke Ustavnog suda BiH da imovina pripada državi

Stav Srpske: Pitanje imovine već riješeno

Polemike o imovini traju još od 2005. kada je tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Republički zvaničnici i pravnici i juče su ponovili da imovina u BiH pripada entitetima.

Pravnik Vitomir Popović je podvukao da je sve završeno1995. u Dejtonu.

- Republici Srpskoj pripada 49 odsto teritorije bivše republike, a FBiH 51 odsto i to na bazi Ženevskih i Njujorških principa koji su bili osnova za Dejtonski mirovni sporazum i kao takvi su navedeni u preambuli Ustava BiH. Prema tome, pitanje državne imovine je riješeno. Ona ne postoji – kaže Popović za "Glas". 

Smatra da se sada pokušava vještački doći do toga da imovina pripada BiH, iako nema osnova za to.

- Uporište za to leži i u aneksu dva Dejtona gdje se govori o razgraničenju i međuentitetskoj liniji. Tu je i arbitražna odluka za područje Brčkog u kojoj je rečeno, a kako se ne bi poremetio princip podjele imovine u odnosu na omjer 49:51, da je Brčko kondominijum, odnosno zajedničkom susvojinom Republike Srpske i FBiH – istakao je Popović.

Sve probleme koje imaju u FBiH, kaže, treba sami da riješe jer je to imovina na njihovoj teritoriji.

- Mi nemamo s tim ništa. Rasprava o rijekama, vazduhu, šumama, autoputevima se niti može niti hoće desiti u Srpskoj. I Sporazum o sukcesiji iz 2001. je rekao da imovina pripada novostvorenim državama, ali Dejton je stariji i on kaže da BiH čine Republika Srpska i FBiH tako da ništa nije u koliziji ni sa sukcesijom. Sve je to u redu. To je sve završeno – zaključio je Popović koji je bio arbitar u Arbitražnom tribunalu za spor o međuentitetskoj granici u oblasti Brčkog te član Ustavnog suda BiH.

Pravnici: Entiteti jedini nosioci prava

Isti stav ima Mile Dmičić, profesor ustavnog prava i spoljni član Odbora za ustavna pitanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

- Entiteti nisu prenijeli ustavno i zakonsko pravo na imovinu na nivo BiH, iz čega proizlazi zaključak - da su jedini titulari prava na imovinu i imaju izvorno, autohtono pravo da svojim zakonima, na svojoj teritoriji, samostalno uređuju ovu oblast. Kategorija državne imovine ne postoji ni u ustavnoj ni zakonodavnoj materiji na nivou institucija BiH. Imovina pripada entitetima – rekao je Dmičić za „Glas“ i podvukao da su entiteti u Dejtonu dobili čvrst teritorijalni omjer te da je tako i nastala BiH.

Na poruke pojedinih federalnih zvaničnika je reagovao i srpski delegat u Parlamentarnoj skupštini BiH.

- Imovina je pitanje iznad svih pitanja koje je riješeno Dejtonom. Srpska će znati kako da zaštiti imovinu. Zna se kojih je to nekoliko nadležnosti i prava BiH, a zna se da imovina nije među njima - rekao je Kovačević nakon izjave federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića koji je rekao da tamošnji projekat Južna gasna interkonekcija neće biti realizovan ako ne bude riješeno pitanje takozvane državne imovine.

Bez dogovora na vidiku

O ovom pitanju oglasili su se ponovo i u Kancelariji visokog predstavnika (OHR). Prstom upiru u Ustavni sud BiH koji je u nekoliko navrata presudio da Republika Srpska nije vlasnik, na primjer, poljoprivrednog zemljišta, šuma ni rijeka na svojoj teritoriji. 

- Ustavni sud je bio vrlo jasan: država je nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom, a Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za reguliranje pitanja državne imovine - poručeno je iz OHR-a.

Nisu direktno odgovorili na pitanje da li postoji mogućnost da Kristijan Šmit iz fotelje visokog predstavnika povuče Zakon o zabrani raspolaganja nad državnom imovinom ili da isti ublaži zarad razvoja privrede kako je to početkom godine zatražio lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

- Zabrana raspolaganja je, prije svega, sredstvo za zaštitu interesa države u ovom procesu i osiguranje poštovanja relevantnih odluka Ustavnog suda BiH. U okviru zabrane raspolaganja postoji mehanizam koji omogućava posebne izuzetke ukoliko se radi o javnom interesu i to je svakako jedan od načina rješavanja trenutne blokade važnih investicijskih i razvojnih projekata - poručeno je iz OHR-a.

Šmit je, naime, 2022. nametnuo izmjene i dopune Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja tzv. državnom imovinom, odnosno proširio zabranu te definisao da će sva nepokretna imovina na teritoriji BiH, uključujući poljoprivredno zemljište, rijeke, šume i ostalo, biti u vlasništvu BiH, dok se ne postigne dogovor u Parlamentarnoj skupštini BiH, a po osnovu ranijih odluka Ustavnog suda BiH.

U jednom momentu se čak i spekulisalo da će nametnuti zakon o državnoj imovini, ali do toga nije došlo.

Komisija 

Zakonom, kojim je zabranjeno raspolaganje takozvanom državnom imovinom, je pobrojana nepokretna imovina koja pripada BiH na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije i ona kojom je upravljala bivša SR BiH do 31. decembra 1991, uz pridodate posljednje odluke Ustavnog suda BiH. 
Tim aktom je, naime, data mogućnost da Komisija koja je osnovana odlukom Savjeta ministara još 2005. može, na prijedlog zainteresovane strane, da odluči da određenu državnu imovinu izuzme od privremene zabrane prema ovom zakonu. Komisija, međutim, već neko vrijeme nije aktivna.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.