Ijan Bankroft: Pokušaji centralizacije ruše temelje funkcionisanja BiH

Učestali zahtjevi bošnjačkih političara za centralizaciju potkopavaju osnove kompromisa na kojem je zasnovano postojanje BiH, a raniji zahtjevi za ukidanje Republike Srpske, koji su gotovo uvijek prolazili nekažnjeno, jer je izostajala reakcija visokog predstavnika, produbljivali su nepovjerenje među političkim predstavnicima u BiH.

Izjavio je to u intervjuu “Glasu Srpske” Ijan Bankroft, izvršni direktor organizacije “Transkonflikt”, koja se bavi unutrašnjim i etničkim odnosima u zemljama zapadnog Balkana.

On ističe da povratak povjerenja u domenima politike i reformi zahtijeva prestanak politike centralizacije.

* GLAS: Izjavili ste da postoji mogućnost da će međunarodnoj zajednici na kraju dosaditi BiH i da će prihvatiti da se ona mirno raspadne. Na čemu zasnivate tu tezu?

BANKROFT: To je teza koja mnoge, zavisno od politike koju sprovode, zabrinjava već dugo vremena. Zbog toga se posljednjih godina pojavljuju razni članci u kojima se navodi da je BiH na ivici rata. Takvi tekstovi služe samo za sprovođenje sopstvenih interesa, a na štetu drugih. Prisjećam se jednog izrazito besmislenog prijedloga prema kojem je trebalo da američke trupe budu stacionirane u Brčkom. BiH nije potrebno ovakvo raspirivanje straha.

* GLAS: A teza o raspadu BiH?

BANKROFT: Teza o mirnom raspadu BiH izvedena je iz primjera Crne Gore, gdje su konstantna upozorenja međunarodne zajednice da neće dozvoliti crnogorsku nezavisnost na kraju bila nadjačana argumentom potpunog nefunkcionisanja državne zajednice sa Srbijom. U slučaju BiH, nefunkcionisanje FBiH, a naročito njeno glomazno i skupo kantonalno uređenje, je najveća prijetnja održivosti BiH. Rastuće tenzije između Bošnjaka i Hrvata, s druge strane, još više otežavaju nastojanja da se sprovedu toliko potrebne reforme, a takvo stanje nanosi štetu i Republici Srpskoj.

* GLAS: Smatrate li da bi sve strane u BiH pristale na takvu opciju?

BANKROFT: Naravno, to bi bilo moguće samo ako bi se  složila sva tri konstitutivna naroda u BiH. To je praktično nemoguće. Međutim, recimo otcjepljenje RS ne bi doprinijelo smirivanju političke situacije u BiH, jer bi uslijedili slični zahtjevi Hrvata iz BiH, koji bi tražili da se pripoje Hrvatskoj. Srbija bi u međuvremenu postala opterećena zahtjevima za autonomijom svojih južnih teritorija, koje na Kosovu već zovu “istočnim Kosovom”, Sandžaka na kome je većina bošnjačko stanovništvo, a možda čak i Vojvodine. Jedan od presedana nezavisnosti Kosova je naravno i njeno jednostrano proglašenje.

* GLAS: Kako komentarišete zahtjeve bošnjačkih političkih partija za centralizaciju BiH i koliko je ta politika opasna?

BANKROFT: Zahtjevi za centralizaciju potkopavaju osnove kompromisa na kom je zasnovano postojanje BiH. Raniji zahtjevi za ukidanje RS, koji su gotovo uvijek prolazili nekažnjeno jer je izostajala reakcija visokog predstavnika, produbljivali su nepovjerenje među političkim predstavnicima u BiH. Paradoksalno je da su takvi zahtjevi pojačali nastojanja Srpske u njenom insistiranju za poštovanjem Dejtona. Nedavna nastojanja za centralizacijom FBiH, uključujući i predloženi zakon koji bi prenio nadležnosti policije sa kantonalnog na entitetski nivo, učinila su jedino da odnosi između Bošnjaka i Hrvata postanu još zategnutiji. Povratak povjerenja u domenima politike i reformi, pa i između stranaka, zahtijeva prestanak politike centralizacije.

Kompletan intervju možete pročitati u štampanom izdanju “Glasa Srpske”

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.