Igor Radojičić: Ostanak OHR-a nije dobar ni za koga

Svjetlana Tadić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Igor Radojičić: Ostanak OHR-a nije dobar ni za koga

Sastanak predstavnika novih parlamentarnih stranaka biće u petak kada treba da odluče o tome kada će biti zakazana prva konstitutivna sjednica NSRS. Za sada postoji verzija koja je realna, a to je da konstituisanje Skupštine bude 15. novembra, na kojoj će poslanici položiti zakletvu i na kojoj će se verifikovati mandati novoizabranih poslanika.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" potpredsjednik SNSD-a i potpredsjednik u tehničkom mandatu NSRS Igor Radojičić.

Rekao je da, ukoliko bi i poslije 2011. godine Kancelarija visokog predstavnika ostala u BiH, to ne bi bilo dobro ni za međunarodnu zajednicu ni za BiH.

* GLAS: Rezultati izbora su potvrđeni. Šta očekujete od novoizabranih predstavnika u sljedeće četiri godine?

RADOJIČIĆ: Od 2005. godine u BiH je otvorena Pandorina kutija koja se zove ustavne promjene. Od tada su na stolu sve moguće suprotstavljene opcije o unutrašnjem uređenju BiH. Lako je pretpostaviti da će i u sljedeće četiri godine ova krupna politička i pravna pitanja dominirati i da će u BiH to biti fokus političkih partija. Takođe je realno očekivati da učešće međunarodne zajednice u domaćem odlučivanju opadne, a sve vodeći ka transformaciji OHR-a. Osim toga, može se očekivati da o pitanjima kao što su evropske integracije bude možda malo više saglasnosti nego do sada, pri čemu mi u Republici Srpskoj ne podrazumijevamo prenos nadležnosti, a federalne političke partije podrazumijevaju.

* GLAS: Kada se može očekivati konstitutivna sjednica Narodne skupštine RS?

RADOJIČIĆ: Sastanak predstavnika novih parlamentarnih stranaka biće u petak kada treba da odluče o tome kada će biti zakazana prva konstitutivna sjednica NSRS. Za sada postoji verzija koja je realna, a to je da konstituisanje Skupštine bude 15. novembra, na kojoj će poslanici položiti zakletvu i na kojoj će se verifikovati mandati novoizabranih poslanika. Predviđeno je da se bira predsjednik i potpredsjednici NSRS, njihovo polaganje zakletve, te pokretanje dvije inicijative, za izbor delegata za Dom naroda Parlamenta BiH i delegata u Vijeću naroda NSRS. Na kraju je izbor radnih tijela Skupštine, onih koji su najpotrebniji za početak rada NSRS.

* GLAS: Koliko je realno da se uvede i treći potpredsjednik NSRS, kako se pominjalo u posljednje vrijeme?

RADOJIČIĆ: NSRS ima dva potpredsjednika, što je propisano članom 79. Ustava RS. Ukoliko postoji saglasnost partija za trećim potpredsjednikom, a u preliminarnim razgovorima oko toga postoji većinska saglasnost, onda je potrebno prvo promijeniti član 79. i poslovnik NSRS.

* GLAS: Da li ćete biti ponovo predsjednik NSRS?

RADOJIČIĆ: Ako bude prijedloga i ako bude većina u NSRS onda me možete očekivati ponovo kao predsjednika NSRS.

* GLAS: Kako vidite ulogu međunarodne zajednice u sljedećem periodu?

RADOJIČIĆ: Nominalno gledano postoje "pet plus dva" uslovi i ciljevi za transformaciju OHR-a. Naravno, u okviru toga je širok manevarski prostor, koji omogućava da međunarodna zajednica uvijek može da kaže da je nešto ispunjeno, a da nešto nije. Realno je govoriti da se iduće godine transformiše OHR i da se zatvori Kancelarija visokog predstavnika. Iz našeg ugla gledano, ukoliko bi i poslije 2011. godine OHR ostao to nije dobro ni za međunarodnu zajednicu ni za BiH. Prenos, odnosno vraćanje nadležnosti domaćim institucijama bi trebalo nastaviti i završiti sljedeće godine, kada se okonča konstituisanje institucija BiH. To bi svakako trebalo da se desi prije 2012. godine, jer je ona izborna godina.

NATO

* GLAS: SDS i SNSD usaglasili su Platformu zajedničkog djelovanja, u kojoj se navodi i referendum o ulasku BiH u NATO?

RADOJIČIĆ: Kada je 2005. godine vođena reforma odbrane u BiH sve krupne političke partije u RS su pristale na Zakon o odbrani, Zakon o oružanim snagama, Zakon o službi u oružanim snagama i na reformu odbrane. Tada se praktično u zakon unio stav o punopravnom članstvu BiH u NATO-u, a u međuvremenu je opozicija u RS napustila taj stav i počela se protiviti članstvu. Javno mnjenje je većinski negativno raspoloženo prema članstvu u NATO-u iz razumljivih razloga, odnosno ratnih događanja kod nas i u Srbiji. Došlo se do stava da se, u eventualnoj situaciji poziva BiH u NATO, traži referendum građana u RS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.