Igor Radojičić: FBiH ne može da se miješa u naš posao

Parlamenti entiteta nemaju šta da raspravljaju jedni o drugima, jer se radi o stvarima u kojima svako ima svoju nadležnost. Mi se nikada nismo bavili Parlamentom FBiH, osim u ocjeni da je bio ustavno sporan postupak konstituisanja organa vlasti. Ne vidim potrebu da se Parlament FBiH bavi odlukama Narodne skupštine RS.

Rekao je ovo juče u intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić.

- Svako od entiteta ima nadležnost u svojoj kući i jedni drugima se ne miješaju u posao. Srpska ima pravo na održavanje referenduma - rekao je Radojičić.

* GLAS: Oba doma Parlamenta FBiH za iduću sedmicu najavili su sjednice na kojima će razmatrati odluku Narodne skupštine RS o raspisivanju referenduma. Može li Parlament FBiH da se miješa u rad Narodne skupštine RS?

RADOJIČIĆ: Parlamenti entiteta nemaju šta da raspravljaju jedni o drugima jer se radi o stvarima u kojima svako ima svoju nadležnost. Mi se nikada nismo bavili Parlamentom FBiH, osim u ocjeni da je bio ustavno sporan postupak konstituisanja organa vlasti. Ne vidim potrebu da se Parlament Federacije bavi odlukama Narodne skupštine RS. Pretpostavljam da neće ulaziti u ocjenu rada Skupštine RS, jer bi to bilo izvan njihove nadležnosti. Svaki od entiteta ima nadležnost u svojoj kući i jedni drugima se ne miješaju u posao. Ako se radi o nekoj vrsti takmičenja da se vidi ko će biti bolji u radu, u dostizanju evropskih standarda i slično, to je u redu, ali ocjena nadležnosti drugog entiteta ne bi bila u redu, kao ni miješanje u odluke drugog entiteta.

* GLAS: Ustavni sud RS prihvatio je juče da u meritumu razmatra veto Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS na Zakon o katastru RS, dok je odbacio da razmatra njihov veto na Zakon o izmjenama Zakona o popisu stanovništva u RS? Očekujete li veto Bošnjaka i na odluku o održavanju referenduma?

RADOJIČIĆ: Sve tri stvari su očekivane. Logično je da sud uđe u meritum kada je riječ o Zakonu o katastru RS, kao i da odbaci da razmatra izmjene i dopune Zakona o popisu s obzirom na to da su ranije već ocijenili da samim zakonom nije povrijeđen vitalni nacionalni interes, što su Bošnjaci ignorisali. Bio bih začuđen ako ne bi bilo veta Bošnjaka na odluku o referendumu, s obzirom na to da su tokom skupštinske rasprave stranke SDA i SDP bile protiv ove odluke. Zaista bih bio iznenađen ako Bošnjaci ne bi uložili veto na odluku parlamenta RS da građani kažu šta misle o nametnutim zakonima, prije svega zakona koji se odnose na Sud i Tužilaštvo BiH.

* GLAS: Odluka o raspisivanju referenduma naišla je na negodovanje od strane nekih zvaničnika EU. Smatrate li da bi međunarodna zajednica mogla da reaguje i kako?

RADOJIČIĆ: Nadam se da neće i da će međunarodna zajednica pratiti sve što se dešava u RS i da je sve to u skladu sa zakonima i Ustavom. Može biti različitih stavova i razmišljanja, ali mislim da nema razloga za bilo kakav pokušaj nametanja neke druge mjere. Tabu referenduma smo riješili kada je donesen Zakon o referendumu u RS. Ustavni osnovi postoje. Srpska ima pravo na održavanje referenduma i sva gužva koja je bila oko donošenja zakona se smirila jer je zakon nešto na šta RS ima pravo. Očekujem da će i sada politička bura da se stiša kada bude ocijenjen realan osnov i realni razlozi za ono što se radi.

* GLAS: Pored Suda i Tužilaštva BiH, postoje zamjerke na rad Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS)?

RADOJIČIĆ: Jedan od zahtjeva Narodne skupštine RS, kada je razmatrana reforma pravosuđa, je bio da se na entitetskom nivou zadrži VSTS. Imamo razloga da budemo i te kako nezadovoljni radom VSTS-a na nivou BiH jer nisu u stanju da dvije godine imenuju glavnog tužioca RS. Konkursi se poništavaju zbog igrica i ni zbog čega drugog, jer više kandidata ispunjava uslove. Vršilac dužnosti republičkog tužioca je već duže na sceni, jer VSTS ne može da odluči. Stav parlamenta RS, kod reforme, bio je da se VSTS zadrži na entitetskom nivou, a za neke državne organe može postojati VSTS na nivou BiH ili neka zajednica VSTS-a.

Hrvatski sabor

* GLAS: U predloženoj rezoluciji na Hrvatskom narodnom saboru navodi se da bi temeljita reforma Ustava BiH, koja bi obezbijedila novu upravno-teritorijalnu organizaciju sa više federalnih jedinica?

RADOJIČIĆ: Mislim da bi svaka akcija morala biti u skladu sa Ustavom BiH i sa ustavima entiteta. Ustav BiH poznaje dva entiteta, a Ustav FBiH dalje razvija deset kantona. Nije mi poznato u detalje da li Ustav FBiH poznaje mogućnost unutrašnjeg preuređenja i na koji način se to može dešavati, da li postoji mogućnost da se pojedini kantoni udružuju ili ukidaju? Treba vidjeti kako to definiše Ustav FBiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.