I Sarajevo ima svoje „blokadere“!

BANjALUKA - Zbog raznih političkih i institucionalnih opstrukcija i blokada na nivou BiH, ali i nefunkcionisanja vlasti u Sarajevu, gotovo 1,4 milijarde maraka vrijedni kapitalni projekti u Srpskoj godinama čekaju da budu realizovani.

Iako BiH godinama vapi za novim i kapitalnim strateškim investicijama, naročito u energetskom sektoru, koje onda vuku i ostatak privrede - pojedine projekte već desetak godina svjesno i sistematski blokiraju predstavnici bošnjačkih partija koji participiraju u vlasti na nivou BiH. Razlog?

Iza njih stoji Republika Srpska, kojoj se ne dozvoljava da sama odlučuje o svom ekonomskom razvoju.

„Blokadere“ ne brine to što BiH bilježi pad privrednih aktivnosti i umanjene projekcije rasta BDP-a, ali ni to što zemlja od izvoznika postaje uvoznik električne energije, jer u proteklih nekoliko decenija nije izgrađen nijedan kapitalni energetski objekat, koji bi obezbijedio neophodnu energetsku nezavisnost, ali i konkurentnost domaće privrede. Ignoriše se i činjenica da bi od ovih projekata imali koristi svi u BiH, a ne samo Republika Srpska.

I pored apela iz Banjaluke upućenih na adresu Sarajeva da nešto bude učinjeno i da konačno budu odblokirani navodno sporni projekti, do toga nažalost nikada nije došlo, a na šta je nedavno još jednom upozorio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručujući da zbog raznih opstrukcija, u koje se uključio i Ustavni sud BiH, ali i razne nevladine organizacije, propadaju mnogobrojne strateške i kapitalne investicije pa tako i ona koja se odnosi na izgradnju hidroelektrane „Buk Bijela“, vrijedne oko 600 miliona maraka.

Ovaj projekat već godinama stoji zarobljen u vremenu i prostoru, bez naznaka da bi mogao biti odblokiran. Interesantno, u nekom ranijem periodu, kada je određeni interes za gradnju ovog hidroobjekta pokazala njemačka kompanija, nije bilo spornih stvari za bošnjačke političare. Blokada je napravljena tek kada je saopšteno da vlasti Srpske i Srbije planiraju zajedničku gradnju.

Na ovom spisku „blokadera“ našao se i magistralni gasovod - Istočna interkonekcija, koji je planiran da se gradi kroz Republiku Srpsku. Prvobitna vrijednost ovog projekta, na čiju realizaciju se čeka desetak godina, iznosila je oko 250 miliona maraka, ne računajući ogroman novac koji će naknadno biti uložen u gradnju gasne infrastrukture, ali i elektrana. Nekima je zasmetalo što bi ovim gasovodom bio transportovan ruski gas. Projekat je posebno osporavan u vrijeme dok je ulogu premijera u FBiH na sebe preuzeo američki ambasador Majkl Marfi.

Vlasti u Sarajevu nije uspjelo osvijestiti ni to kako su prošle pojedine evropske države koje su odlučile da više ne kupuju jeftini ruski gas. Vlasti Srpske sada to pokušavaju riješiti jednim iznuđenim manevrom - tako što će biti pravljen magistralni gasovod, a ne interkonekcija, za šta je neophodna saglasnost državnih organa.

Ne treba zaboraviti pomenuti ni projekat izgradnje aerodroma u Trebinju, čija je investiciona vrijednost procijenjena na oko 200 miliona maraka. Dobar dio ovog novca trebalo je da obezbijedi Srbija. Iako je Savjet ministara BiH još prije tri godine utvrdio prijedlog pregovora sa Vladom Srbije o izgradnji ovog aerodroma - od tada se nije odmaklo ni milimetar. Od strane hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH nikada nije podržan ovaj projekat, čak je poručivano da dok je njih - on neće biti realizovan.

Treba pomenuti i projekat spajanja Sarajeva i Beograda autoputem. Vrijednost radova u BiH je procijenjena na oko 250 miliona maraka. Nažalost, on nije ni izbliza realizovan u mjeri u kojoj je trebalo da bude. To se prije svega odnosi na dio trase koji bi trebalo da ide kroz FBiH. Umiješala se politika, ali i lični interesi pojedinih federalnih političara, koji su karte i trase mijenjali gotovo na mjesečnom nivou. Kada se podvuče crta, 1,4 milijarde vrijedni projekti stoje blokirani, kao da BiH leži na nafti.

Čitavu ovu situaciju za naš list nedavno je komentarisao dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Milenko Krajišnik. Kako je tada istakao, dok zemlje u Evropi i okruženju vape za investicijama, da bi održale kakav-takav privredni rast, u BiH se od svega pravi bauk. Prema njegovim riječima oni koji se protive gradnji pojedinih kapitalnih objekata zaboravljaju da zemlja ne može „živjeti“ bez investicija. Da bi BiH stala na noge i bezbolno izašla iz aktuelne krize koja drma čitav svijet, Krajišnik smatra da bi nivo investicija trebalo da bude bar oko 25 odsto BDP. S pomenutim projektima to bi možda i moglo i biti postignuto.

Ipak se okreće

Izgradnja HE „Dabar“, čija je vrijednost gradnje procijenjena na više od 660 miliona maraka, takođe je jedno vrijeme bila osporavana, ali od strane pojedinih nevladinih organizacija sa adresom u Sarajevu. Nakon raznih sudskih bitaka gradnja je ipak nastavljena. Riječ je najvećem objektu te vrste koji se gradi u regionu u posljednjih nekoliko decenija.

Buduća hidroelektrana trebalo bi da godišnje proizvede više od 250 gigavat-sati električne energije. Ovaj projekat zamišljen je davno, kao dio sistema „Gornji horizonti“ i čekao je na realizaciju duže od pet decenija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.