I dalje bez zaključaka Komisije o talačkoj krizi

Sarajevo - Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost ni danas nije došla do zaključaka u vezi sa informacijama o bezbjednosnim aspektima protesta održanih ispred zgrada institucija BiH od 5. do 7. juna jer na sjednicu nije došao glavni tužilac BiH Goran Salihović.

Sjednici Komisije, uz članove ovog parlamentarnog tijela, prisustvovali su predsjedavajući Savjeta ministara Vjekoslav Bevanda, ministar bezbjednosti Fahrudin Radončić, predsjednik Nezavisnog odbora, te direktori nadležnh bezbjednosnih agencija BiH, Federacije i Kantona Sarajevo.

Otvarajući raspravu o izvještajima, predsjedavajuća Komisije Dušanka Majkić zatražila je od prisutnih odgovore na više pitanja, među kojima na to ko je odgovoran za blokadu institucija, te kakva je bila uloga Ministarstva bezbjednosti BiH u ovim događajima.

"Imamo devet bezbjednosnih agencija na nivou BiH na koje godišnje trošimo 200 miliona KM", istakla je Majkićeva, postavljajući pitanje opravdanosti postojanja svih agencija.

Bevanda je u obraćanju podsjetio na korake koje je preduzeo tokom i poslije blokade zgrada institucija BiH na Marin dvoru 6. juna, dok je Radončić zatražio od Komisije da usvoji zaključke koji će pomoći Savjetu ministra, Ministarstvu bezbjednosti i policijskim agencijama da dođu do mehanizama koji bi nekom sljedećom prilikom po automatizmu riješili blokadu.

Zaključci Komisije, prema Radončićevim riječima, trebalo bi da pomognu da se dođe i do mehanizma koordinacije policijskih agencija na različitim nivoima vlasti, a ako treba i reorganizacije u bezbjednosnim agencijama.

Direktno pitanje člana Komisije Ognjena Tadića ministru bezbjednosti BiH da li bi, da je imao nadležnosti, riješio problem koji su izazvali 6. juna protesti ispred zgrada institucija BiH, ostalo je bez odgovora, dok je član Komisije Staša Košarac upozorio na nastojanja da se ublaži problem protesta i iz njih proizašla blokada institucija BiH.

"Imamo tendenciju da se u ovoj raspravi, uz određene pritiske, traže mijenjanje nadležnosti i reforme", istakao je Košarac i podsjetio na zaključke Nezavisnog odbora da postupanje Federalnog i MUP-a Kantona Sarajevo prilikom nedavnih protesta nije bilo dovoljno.

U raspravi je više puta ukazano na pitanje odgovornosti tužilaštava BiH, FBiH i Kantona Sarajevu u pomenutom slučaju.

Svoje viđenje protesta i reagovanja bezbjednosnih agencija dao je i direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Almir Džuvo, koji smatra da se agencije i parlament redovno bave posljedicama, a ne suštinskim problemima.

Ocijenivši da hiljadu i po ljudi na protestima ispred Parlamentarne skupšštine BiH 6. juna nisu mogli da ugroze nečiju bezbjednost, Džuvo je potvrdio da između policijskih agencija u BiH ne postoji koordinacija.

Direktor Agencije za istrage i zaštitu /SIPA/ Goran Zubac naglasio je da su, prema važećim zakonima, u nadležnosti MUP-a Kantona Sarajevo izdavanje dozvole za proteste i odgovornost za bezbjednost bilo da su protesti najavljeni ili ne.

Potvrdivši da je bezbjednost objekata institucija BiH u nadležnosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, njen direktor Himzo Selimović odbacio je tvrdnje da je svojim odlukama pomenutog dana blokirao zgrade institucija BiH, u kojima se nalazilo oko hiljadu i po ljudi.

On je naveo da je njegova odluka da se ljudi zadrže u zgradama bila motivisana time da ne dođe do većih ekscesa.

Direktor Službe za poslove sa strancima Dragan Mektić konstatovao je da iz slučaja "Jašarević" nisu izvučeni nikakvi zaključci, te ukazao na to da se o policijskim strukturama odlučuje izvan institucija BiH.

"Nema plana za postupanje, dogovaramo se tek kad se nešto desi", rekao je Mektić, ističući da je napad na parlament BiH napad i na njeno ustavno uređenje.

Ministri unutrašnjih poslova Federacije BiH Predrag Kurteš i Kantona Sarajevo Nermin Pećanac zadovoljni su svojim i radom ova dva ministarstva u analiziranom događaju, zbog čega je Pećanac svoje podređene nagradio sa 30 odsto dodatka na redovnu platu.

Član Komisije Krunoslav Vrdoljak založio se za ozbiljnu reformu zakonskog okvira kojim se reguliše oblast bezbjednosti u BiH kako bi se ispravile nedorečenosti u vezi sa nadležnošću brojnih policijskih agencija, dok je zamjenik predsjedavajućeg Šefik Džaferović zatražio odgovornost parlamenta zašto nema sistema u radu policijskih agencija.

Za člana Komisije Mehmeda Bradarića sve je već ispričano u slučajevima "Jašarević" i "Bugojno", a zamjenik predsjedavajućeg Komisije Borjana Krišto založila se za funkcionisanje sistema odgovornosti tražeći da se istraje na dolasku glavnog tužioca Gorana Salihovića na sjednicu ovog parlamentarnog tijela.

Ovo je druga sjednica Komisije na kojoj se nije uspjelo doći do zaključaka o događajima ispred zgrada institucija BiH između 6. i 7. juna, kada je veći broj demonstranata, tražeći usvajanje izmjena i dopuna Zakona o jedinstvenom matičnom broju, držao 18 časova u blokadi oko hiljadu i po ljudi – poslanika, ministara, zaposlenih, stranih državljana i novinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.