Hrvoje Tvrtković, generalni revizor Kancelarije za reviziju institucija BiH: Izostanak negativnih mišljenja ne znači da je stanje dobro

Svjesni smo da institucije određene preporuke, bez saradnje sa drugima, ne mogu same sprovesti, ali je definitivno potreban veći angažman Savjeta ministara BiH i posezanje za sankcijama na ovom polju kako bi odgovorni ispoštovali što više preporuka i popravili poslovanje.

Istakao je to za “Glas Srpske” generalni revizor u Kancelariji za reviziju institucija BiH Hrvoje Tvrtković, nakon što su objavljeni nalazi za sva ministarstva, agencije, kancelarije i druge na tom nivou vlasti za 2020. godinu.

- Imajući u vidu nalaze, ocjene i izražena mišljenja, stanje je u određenim segmentima poboljšano, a u drugim pogoršano. Primjena rezervnih lista prilikom zapošljavanja, što je ranije bio osnov za rezervu ili skretanje pažnja, ove godine je svedena na minimum, a posljednja revizija poslovanja je pokazala da je došlo do pogoršanja internih kontrola kada je u pitanju finansijsko izvještavanje, konkretnije evidentiranje poslovnih događaja u poslovne knjige. U čak pet slučajeva smo izrazili mišljenje s rezervom na finansijske izvještaje - istakao je Tvrtković.

GLAS: Pojedinci u Parlamentu BiH koji prate revizorske izvještaje smatraju da institucijama ne treba “stavljati na teret” stvari za koje je potrebna odluka ili dogovor sa viših nivoa?

TVRTKOVIĆ: Svjesni smo da neki ne mogu sami sve. Savjet ministara nije budžetski korisnik, time nema mehanizama za finansijsku reviziju tijela koje je najviši izvršni organ vlasti u BiH, čiji su članovi odgovorni da neposredno rukovode radom ministarstava, te mogu pokretati inicijative i za realizaciju preporuka revizije. Imajući u vidu način i vrijeme koje se izdvaja za razmatranje izvještaja o revizijama na sjednicama Savjeta, smatramo da njihov angažman, po izvještajima revizije, treba da bude veći.

GLAS: Ima i optužbi da se ne usuđujete izreći negativno mišljenje.

TVRTKOVIĆ: Činjenica je da posljednjih godina ne izražavamo negativno mišljenje. Osnovni razlog je profesionalni sud da nijedna institucija nema toliki nivo slabosti i pogrešaka da zaslužuje tu ocjenu. To nikako ne znači da je stanje u institucijama BiH zadovoljavajuće u pogledu broja i karaktera nepravilnosti koje se pojavljuju. Mišljenja s rezervom, pa čak i ona pozitivna, imaju značajan broj nepravilnosti, kojima bi i javnost i nadležne institucije trebale i mogle posvetiti više pažnje da spriječe njihovo ponavljanje. Izostanku negativnih mišljenja doprinosi i to da su institucije predmet obavezne godišnje finansijske revizije, a zajednički rad je doprinio smanjenju nepravilnosti. Osim toga, ni entitetske službe za reviziju nemaju negativna mišljenja za one koje revidiraju godišnje, ali, za razliku od nas, imaju i veliki broj subjekata koji nisu predmet revizije i po nekoliko godina, pa je i više nepravilnosti. To često stvara sliku da su oni “stroži” od nas.

GLAS: Da li bi Parlament i Savjet ministara trebalo da budu oštriji kada daju zadatke institucijama, a nakon razmatranja izvještaja?

TVRTKOVIĆ: Imamo dobru saradnju sa parlamentarnim komisijama za finansije i budžet. Uveden je i instrument saslušanja subjekata koji imaju mišljenje s rezervom ili značajnije nepravilnosti, što je dalo veći nivo ozbiljnosti preporukama i obavezi njihove implementacije. Međutim, to još nije dovoljno, te će se u budućnosti morati tražiti dodatni načini kojima bi se institucije ozbiljnije obavezale na realizaciju preporuka. Mehanizam poput saslušanja nedostaje za izvještaje revizije učinka, čime je na određen način sužen radar pažnje Parlamenta i javnosti na značajna pitanja koja tretira te revizije. Od Savjeta se očekuje da aktivnije djeluje po vlastitim zaključcima i blagovremeno reaguje na zahtjeve institucija. Proaktivno djelovanje ne znači voditi samo formalnu evidenciju o realizovanim preporukama, već obezbijediti suštinsko sprovođenje i to se mora unaprijediti.

GLAS: Koji put vodi do maksimalnog sprovođenja preporuka u djelo? Da li su to sankcije ili nešto drugo?

TVRTKOVIĆ: Zakoni već predviđaju neke korektivne radnje, a spomenuli smo već i potrebu većeg angažmana Savjeta ministara. U tom smislu, bilo bi korisno sagledati mogućnost da Savjet revizorske izvještaje razmatra na tematskim sjednicama kako bi se analitički pristupalo nalazima i rješenjima za otklanjanje. Takođe, primjena raspoloživih mogućnosti za izricanje kaznenih mjera za one koji su odgovorni za određene značajnije nepravilnosti u institucijama, ali i generalno jedan ozbiljniji pristup utvrđivanju odgovornosti i sankcionisanju u raspoloživim okvirima bi sigurno doprinio smanjenju nepravilnosti i aktivnijem i ozbiljnijem pristupu sprovođenju preporuka revizije.

OBA

GLAS: Treba li Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH da dođe na listu revidiranih institucija, barem u dijelu finansija, ne zadirući u tajnost podataka? Da li je bilo razgovora o tome?

TVRTKOVIĆ: U procesu revizije prezentuje nam se samo dio dokumentacije, a za određene pozicije nemamo uvid u dokumentaciju, zbog čega se suzdržavamo od davanja mišljenja. O koliziji Zakona o reviziji i Zakona o zaštiti tajnih podataka upoznata je parlamentarna komisija, ali aktivnosti na pronalaženju rješenja nije bilo. Parlament treba da odluči na koji način želi reviziju OBA.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.