Hrvatska u Evropskoj uniji, novi režim za BiH FOTO

Zagreb - Hrvatska je u ponoć postala 28. članica Evropske unije, čime je granica Unije pomjerena do BiH i uveden novi režim za izvoz i putovanja građana.

Lideri regiona danas su na neformalnom sastanku u Zagrebu istakli važnost nastavka proširenja EU i međusobne saradnje na zajedničkim projektima i rješavanju otvorenih pitanja.

Pored predsjednika Hrvatske i Slovenije, Ive Josipoivića i Boruta Pahora, koji su inicirali ovaj skup, na radnom doručku na Pantovčaku učestvovali su i predsjednici Srbije Tomislav Nikolić, Kosova Atifete Jahjaga, Albanije Bujar Nišani, Crne Gore Filip Vujanović i Makedonije Đorđe Ivanov, kao i članovi tročlanog Predsjedništva BiH.

Poslije radnog doručka koji je trajao nešto duže od jednog časa, Josipović je u ime svih učesnika prenio da su dogovorena “tri važna područja o kojima će se razgovarati na narednim sastancima” - proširenje EU, mogućnosti za zajedničke projekte, posebno u oblasti infrastrukture, i rješavanje otvorenih pitanja koja opterećuju region.

Josipović je rekao da je ideja da se neformalni sastanci predsjednika iz regiona održavaju i ubuduće i da na narednim sastancima učestvuje i neko od premijera ili predsjednika država EU, kao i visoki zvaničnici EU, dodajući da je francuski predsjednik Fransoa Oland izrazio želju da učestvuje na narednom sastanku.

- Ovo je prvo jutro Hrvatske u EU. Naša politika je da želimo dobrosusjedske odnose i nastavak proširenja EU - rekao je Josipović.

On je dodao da “s punim optimizmom gleda u evropsku budućnost”.

Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović čestitao je Hrvatskoj na ulasku u EU, ali i EU na, kako je rekao, krupnom koraku da poslije dugo dugo godina ponovo primi novu članicu.

- Očekujemo da EU napravi iskorak i proširi se na BiH i sve zemlje Balkana - rekao je Radmanović.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je ocijenio da je ulazak Hrvatske u EU istorijski događaj i izrazio uvjerenje da će “Crna Gora u Hrvatskoj i Sloveniji imati snažne promotere evropskih integracija”.

Predsjednik Kosova Atifete Jahjaga je ocijenila da će inicijativa Slovenije i Hrvatske za održavanje neformalnih sastanaka nastaviti da usmjerava čitav region na putu ka EU.

Predsjednik Srbije odmah po završetku radnog doručka otputovao je u Beogard i nije davao izjave.

Pred početak neformalnog sastanaka na Pantovčaku lideri regiona međusobno su se rukovali i proveli kraće vrijeme u neformalnim razgovorima na terasi.

Predsjednik Srbije sjedio je između predsjednika Albanije Bujara Nišanija i Makedonije Đorđa Ivanova, a na radni doručak je došao poslije slovenačkog predsjednika Boruta Pahora.

Predsjednik Kosova Atifete Jahjaga na sastanak je došla posljednja.

 

 

 

 

 

 

 

 

Radmanović: Ulazak Hrvatske u EU nova nada za sve

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović ocijenio je da je ulazak Hrvaske u Evropsku uniju “nova nada” za sve države Balkana koje to još nisu, posebno za BiH koja sa Hrvatskom ima hiljadu kilometara dugu granicu.

Radmanović očekuje da će to biti podstrek svim političarima u BiH, koji zbog, kako je rekao, nekih unutrašnjih nerazumijevanja ili nepostizanja konsenzusa nisu uspjeli zajedno da naprave iskorak.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH smatra da je ulazak Hrvatske u EU prilika da i “mi pokušamo da riješimo pitanje promjene Ustava, odnosno usklađivanja Ustava s evropskom Konvencijom o ljudskim pravima što bi značilo aplikaciju za kandidatski status BiH”.

Hiljadu kilometara dugu granicu BiH s Hrvatskom, Radmanović u ovom trenutku vidi više kao nedostatak nego kao prednost jer kaže da “BiH tu granicu nije riješila”.

- Mi imamo granični problem s Evropskom unijom, a drugi nedostatak je važniji za EU nego za nas, pa i za Hrvatsku, jer dio te teritorije nije povezan sa ostatkom Evrope i Hrvatske - rekao je Radmanović.

Radmanović, naime, smatra da ta granica treba da ima više prelaza, dodavši da Slovenija prema Hrvatskoj ima čak četiri prelaza na prostoru koji je trećina od granice Hrvatske sa BiH.

Zbog manjka prelaza probleme će imati poljoprivrednici u BiH, smatra Radmanović i zato se mora raditi na njihovom povećanju.

S druge strane, Radmanović smatra da je prednost sam osjećaj da se BiH granici sa najmoćnijom ekonomijom na svijetu i očekuje da će ta prednost biti iskorišćena.

Govoreći o odnosima BiH i Hrvatske nakon njenog ulaska u EU, Radmanović kaže da će Predsjedništvo u narednom periodu raditi na tome da pojača inače dobre susjedske odnose sa tom državom.

- Generalno, ne bismo mogli biti nezadovoljni osim ovih graničnih prelaza. Hrvatska je BiH i do sada pomagala na evropskom putu. Bez obzira koja je vlada bila u Hrvatskoj ona se trudila oko podrške BiH čak i u konkretnim stvarima, pa se nadamo da će sada biti još konkretniji - rekao je Radmanović.

Prijem dobrodošlice Hrvatskoj u EU

U Delegaciji EU u BiH u Sarajevu danas je, u prisustvu članova diplomatskog kora zemalja članica Unije, održan prijem dobrodošlice Hrvatskoj u EU.

Specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen rekao je da pristupanje Hrvatske Uniji predstavlja svjež dokaz transformativne moći politike proširenja EU.

- Dostignuće Hrvatske predstavlja snažan signal za sve zemlje u regionu, uključujući BiH. Članstvo Hrvatske u EU još jednom potvrđuje perspektivu evropskih integracija i njenu otvorenost prema svim zemljama u regionu - istakao je Sorensen, koji je i šef Delegacije EU u BiH.

Prema njegovim riječima, pristupanje Hrvatske EU ne znači da Hrvatska napušta region, već da se EU ovim približava BiH.

- Pristupanje Hrvatske EU znači da će BiH postati zemlja koja se sada nalazi bukvalno u zagrljaju zajedničkog tržišta, što će otvoriti više prilika za BiH, za koje se nadamo da će BiH znati da ih iskoristi - ocijenio je Sorensen.

On je konstatovao da pristupanje Hrvatske EU predstavlja svjedočanstvo o uspješnosti napora jedne zemlje da provede reforme i ispuni potrebne uslove za pristupanje EU.

Podsjećajući da je EU izgrađena na pepelu Drugog svjetskog rata, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH rekao je da je za region zapadnog Balkana otvorena perspektiva mira i stabilnosti zasnovana na pomirenju i saradnji.

- Nastavićemo pružati podršku BiH u koracima koje treba da preduzme krećući se putem koji je Hrvatska prešla - poručio je Sorensen.

Ambasador Hrvatske u BiH Tonči Staničić konstatovao je da je ulazak Hrvatske u Uniju skoro podjednako značajan i za BiH.

- Značajno je za oba entiteta, sve narode i sve građane BiH - rekao je Staničić ocijenivši da dolazak EU na granicu BiH predstavlja šansu koju je gotovo nemoguće ne iskoristiti jer istorija govori da je na granici Unije cvjetao napredak.

Hiljadu kilometara duga granica Hrvatske i BiH, odnosno EU i BiH, prema Staničićevim riječima, znači hiljadu dobrih vijesti i hiljadu šansi za napredak.

- EU i Hrvatska su uvijek dijelile mišljenje da evropski put BiH nema alternative. Sada nema niti stvarnih niti formalnih razloga da Hrvatska preko Ambasade u Sarajevu, generalnih konzulata u Banjaluci i Mostaru, kao i konzulata u Tuzli ne bude konkretna i efikasna produžena ruka EU u BiH - zaključio je Staničić.

Na prijemu je održana ceremonija postavljanja hrvatske zastave među zastave zemalja Unije.

Desetak hiljada građana slavilo je na Trgu bana Jelačića ulazak Hrvatske u Evropsku uniju.

Zvonila su zvona crkve Sv. Marka, alpinisti su spustili sa hotela “Dubrovnik” zastavu Evropske unije, horovi su pjevali evropsku himnu “Odu radosti”.

Svečano su podignute plave zastave sa zlatnim zvijezdama na graničnim prelazima ka zemljama Zapadnog Balkana.

Hrvatsku je u EU ispratio irski vicepremijer Ejmon Gilmor, a u EU je dočekala litvanski predsjednik Dalija Gribauskajte.

Litvanija je, naime, u ponoć preuzela predsjedavanje Unijom od Irske.

- Hrvatska i Litvanija, košarkaške zemlje, znaju koliko je značajan član tima - rekla je litvanski predsjednik i poklonila “dres EU” hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću.

Josipović je, neposredno poslije ponoći obraćajući se građanima na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, formalno otvorio, kako je rekao, novo poglavlje u debeloj knjizi hrvatske istorije.

- Ovo je dan kada su se ostvarili snovi, ne samo ove generacije, nego mnogih prethodnih generacija naših ljudi, dan kada smo stvorili temelj za sigurnu, demokratsku i evropsku budućnost naših novih generacija - rekao je Josipović.

Ističući da građani Hrvatske dijele vrijednosti sa ostalim Evropljanima, Josipović je rekao da su sloboda i mir najvažnije od tih vrijednosti.

- EU je nastala kao antiratni projekat i razvila se u simbol mira i saradnje. Ona je garant mira i sigurnosti za sve koji u njoj žive. Zato, želimo da Evropa ne stane na našim granicama. Neka je otvorena svim zemljama i ljudima dobre volje, svima koji žele da s drugima u miru i slobodi podijele evropski san i evropsku budućnost - poručio je Josipović.

Pred ponoć izvedena je Betovenova “Oda radosti” - himna EU, a prije toga “Himna slobodi” Ivana Gundulića.

Hrvatski premijer Zoran Milanović je, pozdravljajući građane i oko 170 visokih zvanica iz inostranstva, poželio da “hrvatska posebnost bude prepoznata u evropskoj raznolikosti” i kao primjere te posebnosti naveo imena najpoznatijih Hrvata ikad, na prvom mjestu navodeći Nikolu Teslu.

Dalje, na listi se našao i Ivo Andrić.

Premijer Zoran Milanović je susjedima prenio slične poruke ohrabrenja ističući da Hrvatska nikuda ne bježi i da ostaje na podneblju na kojem je i do sada bila, ali sa novom odgovornošću.

- Na nama je da pružimo ruku zemljama iz regiona u što bržem usvajanju evropskih kriterijuma. S tim zemljama i narodima povezuju nas neraskidive spone, među kojima je najuzvišnije zajedništvo u antifašističkoj borbi tokom Drugog svjetskog rata. Povezuje nas privrženost vrijednostima solidarnosti i solidarstva koje želimo da još snažnije utisnemo u temeljni koncept EU - rekao je Milanović.

Na svečanoj večeri, predsjednik Hrvatske je ranije nazdravio budućnosti zapadnog Balkana u EU.

Zabilježen je i neformalni razgovor, za vrijeme ručka, šefova srpske i kosovske diplomatije Ivana Mrkića i Envera Hodžaja, poslije kojeg je Hodžaj “tvitovao” fotografiju s Mrkićem.

Gradiška: Poboljšati pograničnu saradnju između opština

Izvođenjem himne Evropske unije “Ode radosti” na graničnom prelazu Stara Gradiška podizanjem zastave EU i otkrivanjem ploče Evropske unije ozvaničeno je da je Hrvatska postala 28. članica Evropske unije. 

Povodom pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji na centralnoj svečanosti u Staroj Gradišci prisutnima su se obratili načelnik Policijske uprave brodsko-posavske Ante Zovak, načelnik Stare Gradiške Velimir Paušić i načelnik opštine Gradiška Zoran Latinović.

Tom prilikom  načelnik Policijske uprave brodsko-posavske, Ante Zovak rekao je kako je Hrvatska nakon dugih i napornih pregovora ispunila sve te zadaće i obaveze koje su imali, a sama policija je na poseban način bila tretirana kako bi dosegnuti određene standard pri pristupanju EU.

- U pregovovorima i ispunjavanju određenih uslova, uveliko nam  je pomogla Evrospka zajednica i opremili smo se najboljom opremom vezano za prelaz međunarodne državne granice kao i zaštitu na graničnim linijama. Proveli smo jako puno edukacija i sigurno smo dostigli standard koje zapravo Šengen traži od nas, a to je da budu granice bezbjedne i nepropusne od svih nezakonitnih prelaza državnih granica od strane ljudi i roba -  istakao je Zovak.

Prema riječima Zovka sa policijom BiH imali su jako dobru saradnju i ranije, a nakon ovih potpisanih sporazuma nedavno između Hrvatske i BiH puno toga se ne mijenja, i tako će i dalje imati zajedničke patrole na granici, a što se tiče režima prelaska on je od prije poznat, građani mogu da prelaze nesmetano sa biometrijskim pasošem ili starim pasošem sa vizom.

- Svaka prirodna prepreka dosta pomaže policiji u zaštiti Šengena, ovom prilikom to je rijeka Sava, ali zajedničkim patrolama i određenim brojem riječnih plovila odrađujemo poslove na zadovoljavajući način – naglašava Zolak.

Načelelnik opštine Stara Gradiška Velimir Paušić rekao je da se nada da granica neće biti promijenjena puno u odnosu na prije, jer će Hrvatska biti na raspologanju za sve moguće vidove prekogranične saradnje u cilju da se obezbjede daljnja sredstva koja su potrebna i Hrvatskoj i susjednim pograničnim opštninama, kao i opštini Gradiški.

- Nastojaćemo poboljšati saradnju između ove dvije opštine te se nadamo u narednom period da ćemo iskoristiti pristupne fondove i ojačati prekograničnu saradnju izmeću ove dvije opštine, jer takođe idu novi infrastrukturni zahvati na izgradnji mosta i nove ceste koja će svakako rasteretiti susjednu opštinu Gradišku – istakao je Paušić.

Načelnik opštne Gradiška Zoran Latinović rekao je da je opštini Gradiška opredjeljenji za jednu potpunu saradnju i kroz forme prekogranične saradnje, a takođe potrudili smo se kad je u pitanju saobraćaj da učinimo maksimalne napore da pripremimo naše saobraćajnice za nesmetani protok robe i putnika na najfrekventnijem graničnom prelazu BiH Gradišci.

- U narednom periodu sigurno da će se naći forme saradnje između ove dvije pogranične opštine u dijelu malograničnog prometa i ukupne privredne saradnje. Opštine Gradiška je spremna ponuditi sve privredne resurse u dijelu mogućeg i priliva Hrvatsakih kompanija na tržište BiH gdje možemo ponuditi jeftiniju radnu snagu i povoljniju poresku politiku – istakao je Latinović.

Hrvatska treća najsiromašnija zemlja u EU

Ulaskom u Evropsku uniju Hrvatska postaje treća najsiromašnija zemlja u Uniji.

Sa stopom nezaposlenosti od oko 20 odsto, padom životnog standarda, “epidemijom” korupcije političkih elita i srušenim kreditnim rejtingom na nivo “smeća” - Hrvati nisu bili raspoloženi za slavlje, navodi Asošijetid pres, kometarišući ulazak Hrvatske u EU.

“Dejli mejl” piše da će Hrvatska biti suočena sa novim talasom imigranata, dok je više od 50 odsto mladih u zemlji nezaposleno. Hrvati će morati da pričekaju još sedam godina da bi mogli da pronađu posao u zemljama EU.

Iako su brojne reforme sprovedene, još postoji bojazan zbog visoke stope organizovanog kriminala, piše “Dejli mejl”.

Mnogi smatraju da je priključivanje EU - korak unazad i svojevrsno ponavljanje istorije i odricanje od teško zarađene slobode.

Jan, Luka i Gabrijel prvi rođeni u Evropskoj uniji

Jan, Luka i Gabrijel prve su bebe koje su došle na svijet rođene pod zastavom Hrvatske, ali i Evropske unije.

U Petrovoj bolnici posjetio ih je ministar zdravlja, Rajko Ostojić.

- Ksenija, Petra i Ankica kažu da su jako, jako zadovoljni i doktorima i medicinskim sestrama. Djeca su zdrava i mi smo im u ime ministarstva i vlade zaželjeli puno, puno zdralja u prvom redu te da sve što budu radili i učili ostvare u Hrvatskoj, a onda naravno i u Evropskoj uniji - rekao je Ostojić.

Majka Ankica na svijet je donijela malog Gabrijela i to pred zoru, oko pet časova.

Ali, nije sve išlo glatko, budući da porodica živi u Sv. Klari, a saobraćajnice još nisu bile raščišćene zbog proslave pridruživanja u EU.

- Dečki iz policijske uprave su nas dopeljali u bolnicu pod rotacionim svjetlima, evo da bi on sigurno došao na svijet - rekla je majka.

Ceremonije, uz prisustvo mnogobrojnih domaćih i svjetskih zvaničnika, obilježile su jučerašnji dan i noć u Zagrebu, ali i u svim većim gradovima Hrvatske.

Centralnoj svečanosti u Zagrebu, osim najviših zvaničnika EU, prisustvovalo je 13 predsjednika država, među kojima i predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Bakir Izetbegović, kao i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Vjekoslav Bevanda, predsjednici Srbije, Crne Gore, Makedonije, te 15 predsjednika vlada, deset prvih potpredsjednika vlada, 11 ministara inostranih poslova, ukupno oko 120 stranih gostiju.

 

 

 

Poruke iz Zagreba

Poslije službene večere, na centralnoj svečanosti na Trgu bana Jelačića u Zagrebu prisutnima su se obratili hrvatski predsjednik i premijer Ivo Josipović i Zoran Milanović, te predsjedavajući evropskih institucija.

Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo rekao je da je Hrvatska primjer drugim zemljama u regionu.

- Hrvatska se mnogo promijenila u posljednjoj deceniji. Obilježavamo kraj jednog procesa - rekao je Barozo.

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc, pozdravljajući ulazak Hrvatske u EU, istakao je da je to još jedan važan korak Evrope prema ujedinjenju.

- Dobra je vijest kad se jedna porodica uvećava, a posebno kad je riječ o našoj porodici koja na prvo mjesto stavlja vrijednosti, posvećena je demokratiji, pravdi i vladavini prava - rekao je Šulc, saopšteno je iz EP.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović kazao je da države regiona mogu računati na podršku Zagreba na putu ka EU, jer je bezbjednosni, politički i privredni interes Hrvatske da se cijeli prostor što skorije integriše u Uniju. Istakao je da Hrvatska svojim komšijama nudi političku i tehničku pomoć i podršku na putu ka EU.

- Hrvatska neće koristiti status u EU kako bi otežavala put svojim komšijama. Svjesni smo da postoje otvorena pitanja između naših zemalja, ali smo čvrsto opredijeljeni da ih riješimo dogovorom i dijalogom - rekao je Josipović.

Predsjednik Vlade Hrvatske Zoran Milanović poručio je da Hrvatska ovim ne bježi nigdje i da ostaje tu gdje jeste, ali sa većom odgovornošću.

- Na nama je da pružimo ruku zemljama iz regiona u što bržem usvajanju evropskih kriterijuma - rekao je Milanović.

Ministar inostranih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić, koja je juče organizovala prijem za ministre inostranih poslova, rekla je da je na referendumu dvije trećine građana Hrvatske reklo “ne euforično 'da', nego obično, normalno, trezveno 'da'“.

- Srbija, BiH, Makedonija, Crna Gora i Kosovo imaju evropsku perspektivu. Sve zemlje su već uspjele prevaliti neke poteškoće i obaviti neke zadatke na svom putu i raduje me da ćemo sarađivati u vremenu koje je pred nama na zajedničkoj evropskoj budućnosti - rekla je Pusićeva.

Ministar inostranih poslova BiH Zlatko Lagumdžija rekao je da je članstvo Hrvatske u EU značajno za BiH i čitav region.

- Ulazak Hrvatske u EU je dodatni podsticaj za nas u BiH da nešto naučimo. Ne moramo uvijek učiti na svojim greškama, dobro je da nešto naučimo i na tuđim uspjesima - rekao je Lagumdžija.

Ministar inostranih poslova Srbije Ivan Mrkić rekao je da je sada Srbija skoro potpuno okružena EU.

U ponoć je na graničnom prelazu Bajakovo i Plovanija otkrivena tabla EU, a na Bregani je skinuta tabla “Carina”.

Istovremeno, juče je povodom ulaska Hrvatske u EU pokret “Okupirajmo Hrvatsku” održao protest s porukom da je “ulazak u EU ekonomski genocid”.

Iako je Hrvatska zvanično postala član EU i to deset godina nakon što je predala zahtjev za članstvo, ushićenja na zagrebačkim ulicama juče nije bilo mnogo. Za mnoge je to bila nedjelja kao i svaka druga, a koju su provodili u šetnji sa članovima porodice, prijateljima. Na ulicama i trgovima mogli su se vidjeti precrtani znakovi EU koji su govorili više od hiljadu riječi.

Bilo je ipak i onih koji su sa zastavama Hrvatske i EU dočekivali 1. jul. Bez obzira na to stanje duha, građani Hrvatske sa 1. julom očekuju bolje dane i veće mogućnosti.

- Drago mi je što konačno, poslije toliko godina i mukotrpnih dana, ulazimo u EU. Ovo je prije svih šansa za mlade i njihovu budućnost - rekla je penzionerka iz Zagreba Javorka Ivce.

Slično mišljenje ima i Srđan iz Splita koji je samo zbog ulaska u EU juče bio na centralnom zagrebačkom trgu. Kaže da je Hrvatska zaslužila mjesto na koje dolazi.

- Očekujem bolje dane, ali znam da će kriza još potrajati. Ipak, nadam se boljem, jer se otvaraju brojne šanse koje se moraju iskoristiti, iako postoji suzdržanost, prije svega, zbog krize, ali ovo je ipak veliki kulturološki i civilizacijski iskorak - zaključio je Srđan.

Kako se bližio kraj dana svaki milimetar užeg centra grada bio je pod budnim okom policije i pasa tragača.

Merkel: Pred Zagrebom još dosta posla

Njemački kancelar Angela Merkel izjavila je da je pred Hrvatskom, koja je u ponoć postala punopravna članica EU, još dosta posla, što hrvatski mediji ocjenjuju kao “još jednu packu”.

Merkelova ističe da Vlada Hrvatske mora još više da se usredsredi na reforme i da je pred cijelom zemljom još veoma puno posla, piše “Špigl”.

- Naročito kada je riječ o pravnoj bezbjednosti i nastavku borbe protiv korupcije, potrebno je napraviti dodatne korake - rekla je Merkelova, koja je otkazala dolazak u Zagreb na proslavu povodom ulaska Hrvatske u EU.

Njemački ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele, koji, takođe, nije došao u Zagreb, kaže da je ulazak Hrvatske u EU tek podsticaj za nove reforme, a ne završni korak.

Vujanović čestitao građanima Hrvatske ulazak u EU

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović čestitao je građanima Hrvatske ulazak u EU, ocjenjujući da je to novi početak koji će donijeti nove vrijednosti za Hrvatsku, ali i za region.

- To doživljavam kao podsticaj za ostale države regiona koje su orijentisane prema EU - rekao je Vujanović.

On je dodao da je siguran da će Hrvatska snažno promovisati potrebu ostalih država da i one budu članice EU, te da EU nije cjelovita bez država zapadnog Balkana, prenose crnogorski mediji.
 

Izazovi za BiH

Predsjednik RS Milorad Dodik rekao je da je ulazak Hrvatske u EU dobra vijest i velika stvar za čitav region i da čestita ovoj zemlji.

- To nas stavlja pred nove izazove. Sada smo na samoj granici Evropske unije i moramo se prilagoditi novim uslovima i novim procedurama - rekao je Dodik i dodao da BiH nije riješila svoj bazični odnos, što predstavlja problem.

Kazao je da u BiH treba odustati od projekata majorizacije i centralizacije, jer ti projekti ne mogu proći, istakavši da je isto i sa sprovođenjem odluke “Sejdić-Finci”.

Predsjednik NSRS Igor Radojičić rekao je da sa ulaskom Hrvatske u EU, RS, odnosno BiH dobija promjene na granicama i ostaje kao i prije “nekoliko stotina godina jedna granica između Evrope i nečeg drugog”.

- Pitanje je kada će ostatak Balkana ući u EU, sigurno ne tako brzo. Na obje strane postoji puno problema, kod strana koje su kandidati, a i kod same EU je vidljivo zasićenje sa prijemom novih članica i u idućoj deceniji je teško predviđati da će neko drugi doći - rekao je Radojičić i dodao da će se tek poslije 1. jula vidjeti kakve će biti ekonomske posljedice, ko će imati više štete, a ko koristi.

Predsjednik SP-a i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić rekao je da poslije 20 godina može reći da su brojne države u regionu riješile svoja važna državna i nacionalna pitanja i da tačno znaju gdje idu i gdje se nalaze i da to samo BiH još ne zna.

Hrvatska je 2003. podnijela zahtjev za članstvo, 2005. otvoreni su pregovori, koji su okončani 2011. godine.

Cijelu manifestaciju ulaska u EU, od puteva prolaska delegacija do Jelačićevog trga i Gornjeg grada juče je u Zagrebu obezbjeđivalo oko 1.000 policajaca iz zagrebačke i drugih policijskih uprava. Ukupni troškovi proslave, koji će biti saopšteni poslije manifestacije, procijenjeni su na oko 810.000 evra.

Granični režim

Granični režim između BiH i Hrvatske od danas je pooštren, pa se u susjednu zemlju više ne može preći sa ličnom kartom, već je za to potreban biometrijski pasoš. Sve vrste prelaska nisu moguće preko svih graničnih prelaza, kako je to bio slučaj do sada. Tako će prelazak za sve vrste saobraćaja i robe, kao i sa onom robom koja zahtijeva inspekcijsku kontrolu, biti moguć preko prelaza Gradiška, kao i preko prelaza Bijača koji je od danas u funkciji i koji ima pet ulaznih i pet izlaznih traka, te potrebne objekte za carinsku i inspekcijsku kontrolu.

Mnogi građani Srpske i dalje se interesuju sa kojim dokumentima mogu preći granicu i koliko mogu prenijeti namirnica, a najveći problem u Gradišci predstavljaju kamioni koji prave kilometarske gužve, a koji će od danas biti odvojeni od putničkog saobraćaja. Iz hrvatske granične policije poručuju da neće biti pooštrenih mjera pregleda za građane BiH, već da će njihovi graničari raditi preglede kao i do sada.

 

Na meniju i jagnjetina ispod sača

U skladu sa često ponavljanom tezom da ulazak u EU ne potire nacionalne identitete, proslava Hrvatskog pristupanja evropskoj porodici obiluje brojnim nacionalnim kulinarskim i kulturnim specijalitetima.

Zvaničnici država koji večeras Hrvatsku ispraćaju u EU imaće privilegiju da uživaju u najprobranijim kulinarskim biserima i plemenitim autohtonim vinima, a njihov jelovnik, prema riječima glavnog kuvara, sadrži, "hrabra i autentična jela, ukorijenjena u tradiciji svih hrvatskih regija i reinterpretirana na savremenin i uzbudljiv način".  

Namjera je, kako se navodi u uvodniku menija, da gosti "nepcem upoznaju Lijepu Našu". Visoke zvanice će biti dočekane toplim hljebom od šest žitarica i solju sa Paga, kao i gutljajima pjenušavog vina proizvedenom na obodima Samoborskog gorja na sjeverozapadu Hrvatske, a potom će im biti posluženi kozji i ovčiji sirevi i mlado organsko povrće, koje će zalivati istarskom malvazijom i podunavsom graševinom. 

Na drugom tanjiru će biti inćuni sa ličkim krompirom, praćeni dalamtinskim pošipom i istarskim merlotom, a zatim slijedi vrhunac gozbe u vidu jagnjetine ispod peke (sača), uz koju će biti točen dalmatinski plavac i slavonski crni pino.
Za kraj će biti serviran salenjak, tipičan kolač kontinentalne Hrvatske, i desertna vina zelenac i traminac. 

Večera organizovana za strane državnike nije jedini specijalni gastronomski događaj na proslavi, budući da su na nekoliko lokacija u Zagrebu organizovani mini-sajmovi regionalnih hrvatskih nacionalnih specijaliteta. 

Zadruge Hrvatskih ratnih veterana, od kojih su se mnoge fokusirale na proizvodnju organske hrane, danas na Trgu Petra Preradovića izlažu med, kolače, pršut, eterična i maslinova ulja, lavandu, ali i suvenire, nakit i druge rukotvorine. 

Istovremeno, na Zrinjevcu se organizuje manifestacija "Hrvatski otočni proizvod", u okviru koje proizvođači sa jadranskih ostrva izlažu prehrambene proizvode sa oznakom geografskog porijekla.

Promocija "duhovne hrane" i nematerijalne baštine

Da je Hrvatskoj stalo ne samo do promocije nacionalnih i regionalnih jela i pića, već i duhovne hrane i nematerijalne baštine, svjedoči i program večerašnje centrane proslave ulaska u EU na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. 

Niz ansambala izvešće splet hrvatskih narodnih igara i pesama, kao i kompozicije hrvatskih klasičnih i pop autora, biće demonstrirano glagoljaško pjevanje, a jedan od klimaksa priredbe biće puštanje u rad Teslinog transformatora. 

U okviru multimedijalnog dijela programa biće priređena i, kako se navodi, 3D prezentacija hrvatskih izuma: vazdušne letjelice Davida Švarca, daktiloskopije, torpeda, Mohorovičićevog diskontinuiteta, penkala, brzinomjera, Boškovićeve teorije sile i strukture stvari, kravate, dinama i padobrana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.