Hrvati prijete blokadom

MOSTAR, SARAJEVO - Ključni cilj stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) je izmjena Izbornog zakona, a male su šanse da će u ovom momentu biti plasirana priča o “trećem entitetu”, jer nije povoljna klima na međunarodnom planu.

Smatraju to sagovornici “Glasa”, reagujući na potencijalne zaključke koje bi mogao da usvoji Hrvatski narodni sabor (HNS) danas u Mostaru, a i na političke izjave iz vrha Hrvatske da će blokirati izbore u BiH, ako ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona i obezbijeđeno da svaki od tri konstitutivna naroda u BiH dobije legitimne predstavnike.

Dan uoči zasjedanja HNS-a u javnost su procurili pripremljeni zaključci. U jednom se, kako su prenijeli pojedini mediji, ističe namjera formiranja neke nove institucionalne ili teritorijalne organizacije, što bi, prema njihovoj ocjeni, mogao biti i treći entitet, ukoliko ne budu ispunjeni zahtjevi koji se tiču reforme zakona i postizanja pune ravnopravnosti s druga konstitutivna naroda. Sabor, prema dokumentu koji je objavio portal “Bild.ba”, ocjenjuje da je pregovarački tim HNS-a dosljedno sprovodio sporazum iz Mostara od 17. juna 2020. o izmjenama Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava te potvrđuje da nisu stečeni formalno-pravni uslovi za održavanje opštih izbora 2022.

- Sabor će sve političke aktere koji blokiraju sprovođenje Sporazuma iz Mostara i onemogućavaju Hrvatima legitimno predstavljanje u domovima naroda i Predsjedništvu smatrati uzurpatorima hrvatskih političkih pravi. Takvi politički subjekti i akteri nisu i neće biti politički partneri HNS-a BiH - stoji u četvrtom zaključku.

O tome da izbori ne bi trebalo da budu održani po važećim pravilima javno je pričao i hrvatski premijer Andrej Plenković, a prvi čovjek Hrvatske Zoran Milanović je poručio da će učiniti sve da ne budu održani izbori u BiH ako ne bude dogovora o Izbornom zakonu.

Politički analitičar Pejo Gašparević kaže da navodni prijedlog zaključaka HNS-a, a u kojem se, između ostalog, ističe namjera “formiranja neke nove institucionalne ili teritorijalne organizacije”, treba uzeti s rezervom, jer bi se moglo raditi o medijskom spinu.

- Mislim da smo na klizavom terenu da bismo se bavili spekulacijama, a treba sačekati zvanične zaključke HNS-a. Što se tiče priče o trećem entitetu, teško je povjerovati da bi ona u sadašnjim okolnostima mogla biti plasirana iz nekoliko razloga, a jedan je taj što je međunarodna zajednica trenutno okupirana ukrajinsko-ruskom krizom, a donošenje jedne takve odluke ipak traži povoljan međunarodni ambijent. Vjerujem da će ljudi koji budu učestvovali na ovom saboru voditi o svemu tome računa - poručio je Gašparević.

Mišljenja je kako je realnija opcija da HNS odluči da bojkotuje naredne opšte izbore ukoliko u međuvremenu ne dođe do izmjena Izbornog zakona.

- To je jedna vrsta taktičkog alata u rukama HNS-a i jedan od načina da se dodatno internacionalizuje problem kojeg Hrvati imaju u BiH. Tako bi se testirao i Kristijan Šmit, koji je rekao da će izbora biti, bez obzira na sve - kaže Gašparević.

Smatra i da bošnjačka strana sigurno preko noći neće spustiti gard koji je zauzela te da će se taktički manevri nastaviti.

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski podvlači da su za hrvatski narod i predstavnike potrebne izmjene Izbornog zakona za predstojeće izbore i da bude obezbijeđeno da svi narodi imaju legitimne predstavnike. Smatra da sadašnja pravila to ne mogu da obezbijede, zbog čega nema ni uslova za održavanje izbora.

- Postoji rupa u Izbornom zakonu. Ne može se prepustiti kao 2018. godine da Centralna izborna komisija, kao operativno telo, praktično otima nadležnosti Parlamenta BiH i popunjavanja tu rupu po svom sopstvenom nagođenju. Ako ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona, koje bi bile usklađene i sa odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, izbori ne mogu biti održani - istakao je Sitarski.

Smatra da bi veća avantura bila da neko na silu pokuša da održi izbore, nego ako pokuša da ih odgodi ili onemogući dok ne budu stečeni uslovi.

- Sve je usmjereno na izmjene Izbornog zakona. Sve ostalo su detalji, šta ako ne postoji politička volja da se to uradi. Veoma je verovatno da kod dominantnih bošnjačkih predstavnika nema te volje, jer imaju nameru da i četvrti put bude izabran Željko Komšić ili da se po drugi ili treći put na nivou FBiH naprave koalicije koje su uživale podršku stranke za koju je glasalo oko 20 odsto Hrvata - zaključio je Sitarski.

CIK

Jedan od zaključaka HNS-a se odnosi i na Centralnu izbornu komisiju.

- Ta komisija je uspostavljena izvan zakona i predviđenih procedura te kao takva nema ovlašćenja zakonodavca. Na pokušaj raspisivanja opštih izbora kao neustavan i antidejtonski čin bez dogovorenih izmjena zakona, Sabor će pozvati članice da se suprotstave svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima - zaključili su u Saboru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.