Hrvati “miniraju” sporazum od početka

Banjaluka - Prema nezvaničnim podacima, na osnovu aneksa G Sporazuma o sukcesiji, Hrvatska bi trebalo da vrati Republici Srpskoj nekretnine u vrijednosti većoj od dvije milijarde maraka; međutim, ukupna vrijednost bh imovine koja je ostala na teritoriji Hrvatske nekoliko puta je veća, prenose agencije.

Nedavno su pojedini zvaničnici iz BiH zaprijetili da će tužiti Hrvatsku međunarodnoj zajednici zbog kršenja sporazuma o sukcesiji imovine bivše SFRJ.

Sada to rijetko ko spominje, iako je očigledno da Hrvatska ne namjerava da vrati imovinu predratnim vlasnicima iz drugih republika bivše Jugoslavije.

Sporazumom o sukcesiji ta obaveza utvrđena je svim državama koje su nastale raspadom nekadašnje SFRJ.

Poslije desetogodišnjih mukotrpnih pregovora predstavnika UN i EU sa predstavnicima nekadašnjih jugoslovenskih republika došlo se do rješenja prema kojem su se sve jugoslovenske republike, današnje države, obavezale da vrate svu pokretnu i nepokretnu imovinu drugih republika koja se 31. decembra 1990. godine zatekla na njihovoj teritoriji.

Sporazum o sukcesiji imovine bivše SFRJ potpisan je u Beču 29. juna 2001. godine, a stupio je na snagu 2. jula 2004. godine pošto su ga prethodno ratifikovale sve zemlje pravne nasljednice SFRJ.

Tim međunarodnim sporazumom, koji se sastoji od sedam aneksa, regulisana su praktično sva sporna pitanja između država nasljednica SFRJ. Ali, tek kasnije postalo je jasno da je sporna primjena onog što je predviđeno tim sporazumom.

Čim je stupio na snagu taj međunarodni ugovor, Hrvatska i Slovenija počele su sa raznim opstrukcijama i “miniranjima”.

U Hrvatskoj su išli čak dotle da su svjesno kršili i svoj ustav, koji u Članu 140. kaže da su međunarodni ugovori jači po pravnoj snazi od domaćih zakona i da se moraju poštovati.

Uprkos jasnim odredbama hrvatskog Ustava, sudovi u toj zemlji u sporovima za vraćanje imovine državljanima drugih zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije cijelu proteklu deceniju prekidali su postupak, navodno, sve dok se ta pitanja ne urede posebnim bilateralnim sporazumom sa svakom od zemalja nasljednica SFRJ.

Mnogi pravni eksperti smatraju da je to nepotrebno, jer je sve regulisano u Aneksu G sporazuma o sukcesiji i da na taj način Hrvati samo izbjegavaju da vrate tuđu imovinu.

Nasuprot tome, Republika Srpska i Federacija BiH su sve donedavno vraćale imovinu slovenačkim i hrvatskim preduzećima.

Praktično, čim je stupio na snagu sporazum o sukcesiji 2004. godine, Savjet ministara BiH donio je odluku o provođenju aneksa G tog sporazuma i utvrdio proceduru za vraćanje pokretne i nepokretne imovine građanima, privrednim subjektima i državnim institucijama drugih jugoslovenskih republika.

Kada su u Republici Srpskoj shvatili da sudovi masovno vraćaju imovinu hrvatskim preduzećima i ustanovama, a da ovdašnja preduzeća ne mogu da dobiju u posjed svoju imovinu u Hrvatskoj, Narodna skupština Republike Srpske je 2010. godini izglasala zakon po kojem su sudovi u Srpskoj dužni da prekidaju sporove u kojim se traži vraćanje imovine preduzećima i ustanovama iz drugih jugoslovenskih republika.

U Republici Srpskoj su primjenom načela reciprociteta namjeravali da zaštite imovinu ovdašnjih preduzeća i ustanova koja je ostala na teritoriji drugih bivših jugolovenskih republika.

Međutim, prošle godine je Ustavni sud BiH taj zakon stavio van snage. To praktično znači da će hrvatska preduzeća ponovo moći da traže vraćanje svojih poslovnih prostora u Republici Srpskoj i BiH.

- Ustavni sud BiH ukinuo je taj zakon zbog čisto formalnih razloga, jer je za primjenu međunarodnih ugovora nadležna BiH, a ne njeni entiteti - rekao je predsjednik Višeg privrednog suda Republike Srpske Bogdan Gajić.

On objašnjava da su sudovi u Republici Srpskoj sve do stupanja na snagu tog zakona dosljedno provodili aneks G i vraćali imovinu privrednim subjektima iz drugih republika nekadašnje Jugoslavije.

- S obzirom na to da je Ustavni sud BiH stavio van snage taj zakon, neizvjesno je kako će se u budućnosti rješavati ti sporovi. U Privrednim sudovima u Srpskoj za sada nema konkretnih zahtjeva za nastavljanje sudskih postupaka za vraćanje imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske drugim državama. Mi sada očekujemo da se nastave postupci koji su ranije prekinuti kod privrednih sudova. Smatram da bi u takvim slučajevima i naše sudije trebalo da primijene princip reciprociteta - ističe Gajić.

Da li će se i kada početi primjenjivati Sporazum o sukcesiji ili bar početi zaključivanja bilateralnih sporazuma o vraćanju imovine, još niko pouzdano ne zna.

Činjenica je da Hrvatska nije zainteresovana za zaključivanje bilateralnog sporazuma sa BiH, jer je mnogo više imovine BiH ostalo na teritoriji Hrvatske, nego njihove imovine u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.