Hristos vaskrse - sretan Uskrs

Vaskrs, praznik tuge i radosti

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik kojim se proslavlja Isusov povratak u život, vaskrsenje  te izražava radost zbog konačne pobjede sina Božjeg nad smrću i prognanstvom.

Vaskrsenje se desilo trećeg dana poslije Hristove smrti, a Vaskrs je pokretni praznik i najranije može da padne od 4. aprila, a najkasnije do 8. maja. Na Veliki petak se sjećamo događaja koji su neposredno prethodili Hristovom raspeću.  To je izvođenje Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspio pokušaj da Ga optuže, kao i vikanje judejskog naroda: "Razapni Ga!"; nošenje krsta kroz grad, na putu prema Golgoti, razapinjanje. Praštanje dželatima propraćeno je riječima: "Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade"; a zatim je uslijedila smrt, skidanje sa krsta, pomazivanje mirom, povijanje tijela platnom i polaganje u grob i postavljanje straže da čuva grob da neko ne ukrade njegovo tijelo.

U petak uveče Isus Hristos je predao duh svoj Bogu, i crkva se na večernjem bogosluženju sjeća skidanja sa krsta i njegovog pogreba.

Vaskršnja jaja su obilježje velike hrišćanske svetkovine Vaskrsa. Jaja se boje i ukrašavaju najčešće na Veliki četvrtak ili Veliki petak. Prvo crveno jaje koje se ofarba naziva se čuvarkuća. Jaja se boje najviše crvenom bojom a osim te boje šaranja su različita, pomoću voska, lampe i pera, raznim travkama, pa čak i četkicom. Šarena jaja simbolizuju ljubav i sreću želju za zdravljem i napretkom. Jaja se jedu na dan Vaskrsa i time se završava sedmonedjeljni post.

Poslije Velikog petka slijedi Velika subota, drugi dan hrišćanske žalosti. Taj dan vjernici obilježavaju u molitvi i tišini jer se praznuje pogreb Isusa Hrista. Njegovo tijelo su skinuli sa krsta, obavili ga platnima natopljenim mirisima i položili u kamenu grobnicu.  Potom su na vrata groba stavili veliki kamen. Prvosveštenici i fariseji su znali da je Hristos prorekao svoje Vaskrsenje, ali u to nisu vjerovali. Bojali su se da apostoli ne ukradu tijelo Isusa i ne kažu narodu da je on ustao iz mrtvih, vaskrsao, te su zato od Pilata izmolili vojničku stražu koju su postavili kraj groba, a sam grob zapečatili.  Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i tako počinje nedjelja, Vaskrs.

Svojim Vaskrsenjem, svojom pobjedom, Hristos je svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život. Prema predanju, Hristos je Vaskrsao iz mrtvih rano ujutro, u nedjelju. U grobu je bio strašan zemljotres i anđeo Gospodnji  je sišao s neba i odvalio veliki okrugli kamen sa ulaza u grob. Stražari, uplašeni svim tim, popadali su kao mrtvi. Marija Magdalena sa još nekoliko žena pošla je sa blagougodnim mirisom da pomaže tijelo Hristovo. Kada su prišle grobu, nisu u njemu našle tijelo Hristovo, nego su od anđela primile vijest o Vaskrsenju Gospodnjem. One su odmah požurile da o tome obavijeste njegove učenike. Predanje saopštava da je Hristos po svom Vaskrsenju prije svih obradovao svojim javljanjem svoju  majku, Presvetu Bogorodicu. Pravoslavci se tog dana pozdravljaju riječima: "Hristos vaskrse", na šta se odgovara sa "Vaistinu vaskrse".

 Pripremila: Vesna Popović

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.