Hrišćani žrtve mira u Sarajevu

BERLIN - Poziv za molitvu sa minareta i zvonjava crkvenih zvona miješaju se pod nebom Sarajeva kao da su u skladu sa jednim te istim uvom. No, nebeska harmonija je varljiva.

Od onog što jedno uvo čuje, drugo ne želi ništa da zna. Ko malo više obrati pažnju, taj će ustanoviti da zvona zvone prigušeno, kao da žele da se izvine za to što su glasna.

Napisao je to Ričard Švarc, autor opširnog teksta o Sarajevu, koji je objavljen u njemačkom listu "Zidojče cajtung", pod naslovom "Žrtve mira".

- Nekome ko ovdje nije musliman je teško - kaže jedna Hrvatica koja živi u Sarajevu.

Prema njenim riječima, hrišćani su samo za pokazivanje, da bi ojačali međunarodni ugled zemlje i uljepšali statistiku.

- U svakodnevnom životu Srbi i Hrvati su potisnuti kada je riječ o poslu - dodaje ona.

Autor navodi da "ko danas dolazi u Sarajevo, teško može u potrazi za tragovima rata da iskusi ono što je Sarajevo doživjelo tokom 1992. do 1995. godine. Grad je obnovljen i restauriran. Za one koji su u Sarajevu živjeli tokom rata, razlika je velika.

- To ne može biti grad o kojem ti govoriš - kaže mi s nevjericom moj domaćin i dodaje: "Ništa nisi vidio, niti shvatio" - piše Švarc.

Autor teksta navodi da "grad danas ima oko 400.000 stanovnika, ali koliko tačno - to niko ne zna…"

- Posljednji popis stanovništva je obavljen prije rata. Sigurno je da je Sarajevo za vrijeme rata dobilo mnogo novih stanovnika i izgubilo mnogo starih. Svaki rat uzima, miješa i dijeli i tek kada se završi, može da se vidi rezultat - piše Švarc.

Autor piše i o novim džamijama "koje nastaju kao gljive poslije kiše i koje svojom arhitekturom, koja više nije osmanlijska nego pretežno arapska, iritiraju mnoge građane".

- Kada sam početkom sedamdesetih prvi put došao u Sarajevo, vidio sam samo nekoliko starijih ljudi poslije molitve u Gazi Husrevbegovoj džamiji. Tad sam vjerovao da sam doživio posljednje poglavlje islama kao religije. No, to je bila zabluda. Danas se većinom mole mladi ljudi - navodi autor.

Dijaspora

- U ljeto u Sarajevo dolazi dijaspora. Uglavnom su to izbjeglice koje su za vrijeme rata napustile grad. Tih nekoliko sedmica, provedenih tokom ljeta u gradu, mogu biti za njih skupe. U Sarajevu vlada mišljenje da su posjetioci iz inostranstva imućni; svejedno da li je rođak iz Švajcarske ili Norveške tamo nezaposlen ili ne, bez poklona ne smije u staroj domovini ni nos da pomoli - piše u tekstu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.