Foto: Himna ne vrijeđa nacionalni interes Bošnjaka
Bošnjaci se nisu jasno izjasnili šta im to smeta u prijedlogu himne, osim što su se žalili na provokativnu melodiju. Ne vidim razlog za intervenciju. U prijedlogu himne nema uvredljivih riječi i sve je urađeno profesionalno, pa ne znam šta vrijeđa njihov nacionalni interes.
Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" istakla potpredsjednik Narodne skupštine RS i član Komisije za simbole Nada Tešanović.
Kako komentarišete najavu Bošnjaka da će uložiti veto na prijedlog himne i grba, ukoliko ne budu korigovani?
TEŠANOVIĆ: Veta Bošnjaka na odluke Vlade Republike Srpske ili Narodne skupštine nisu ništa neobično i možemo reći čak i očekivano. To je postalo praksa, jer svaki put na prijedloge za simbole Srpske Bošnjaci prijete vetom. Međutim, to je njihovo pravo, kojim se često služe, tako da je to postalo i suvišno komentarisati.
Koje su pritužbe Bošnjaka bile na himnu na posljednjoj sjednici Komisije za simbole? Šta je to što vrijeđa njihov nacionalni interes?
TEŠANOVIĆ: Ne vidim razlog za intervenciju na himni, čak se ni Bošnjaci nisu jasno izjasnili šta im to smeta, osim što su se žalili na provokativnu melodiju.
Osim toga, bošnjački članovi su smatrali da oba rješenja treba vratiti na doradu, te da u tekstu mora biti spomenuta i država BiH, a ne samo RS. Međutim, u prijedlogu himne nema uvredljivih riječi i sve je urađeno profesionalno, pa ne znam šta vrijeđa njihov nacionalni interes.
Autori Mladen Matović i Dušan Šestić su na zahtjev Narodne skupštine korigovali svoja djela "Moja republiko" i "Majko zemljo". Međutim, ne znam da li je to urađeno u skladu sa onim što su Bošnjaci tražili.
U kom smislu će se veto na izbor simbola RS negativno reflektovati na funkcionisanje Narodne skupštine?
TEŠANOVIĆ: Ne vjerujem da će se ulaganje veta negativno odraziti na naš rad. Bez obzira na ovo rješenje koje smo imali, pitanje je da li će poslanici Narodne skupštine biti zadovoljni njime. Gledajući realno, konkurs je bio raspisan unutar naše zemlje, pa je možda usljed toga došlo do raznih nezadovoljstava. Vjerovatno bi bilo bolje da se se konkurs za idejna rješenja himne i grba raspisao na međunarodnom nivou.
Nerealno je i očekivati da svi poslanici u Skupštini budu zadovoljni predloženim rješenjima. Nije isključeno ni da će Srbi biti zadovoljni, kada se bude glasalo o konačnom rješenju.
Od pet prijedloga za grb samo je jedan dobio dovoljno glasova da ide u parlamentarnu proceduru. Znači li to da su u njemu ukomponovani elementi koji simbolišu svaki od tri konstitutivna naroda?
TEŠANOVIĆ: Kada je riječ o grbu, najveća pritužba Bošnjaka je bila na to što nema dovoljno bosanskih elemenata. Od pet ranije predloženih grbova autora Gordana Balabana, Draška Brkovića, Milana Stijaka, Zdravka Krulja prihvaćen je većinom glasova samo prijedlog Nenada Košanina.
Međutim, ni taj jedini prijedlog koji ide na sjednicu NS RS ne znači da će biti usvojen.
Većinski narod u Republici Srpskoj kaže da prijedlog grba ima ukomponovano dovoljno elementa koji simbolišu sva tri naroda, dok manjinski kaže da nema i kod nas je to učestali problem.
Vlada je ranije predložila da amblem RS preraste u grb. Kako je Komisija ocijenila taj prijedlog?
TEŠANOVIĆ: Vlada Republike Srpske je u Nacrtu zakona za simbole predložila da amblem bude u konkurenciji kao šesto rješenje za grb Srpske. Svako bi bio najsrećniji da amblem preraste u grb, ali je bilo preglasavanja i time nisu bili svi zadovoljni.
Po mom mišljenju, ni ovo, predloženo rješenje za grb nije prihvatljivo, jer čini mi se da dva druga konstitutivna naroda u BiH nisu bila predstavljena u tom prijedlogu rješenja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.