Helmut Pisecki, naučni direktor Austrijskog društva za analizu politike: BiH postaje jedna od tvrđava islamista

Islamska država bi u BiH mogla da iskoristi političku stagnaciju i tešku ekonomsku situaciju. Dakle, mogla bi da od BiH napravi glavnu operativnu bazu u Evropi.

U srednjem roku BiH će postati još važnija tvrđava islamista zbog svoje specifičnosti jer je jedna od rijetkih evropskih zemalja s autohtonom muslimanskom populacijom.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" naučni direktor Austrijskog društva za analizu politike i predsjednik uprave konsultantske kompanije za međunarodna bezbjednosna pitanja "Mar Adentro" Helmut Pisecki.

* GLAS: Da li je Balkan naredno žarište ako sirijska prestonica Damask padne u ruke terorista Islamske države?

PISECKI: Kratkoročno, Islamska država će se fokusirati na Bliski istok i sjevernu Afriku kako bi proširili svoju bazu operacija. U srednjem roku BiH će postati još važnija tvrđava islamista zbog svoje specifičnosti jer je jedna od rijetkih evropskih zemalja s autohtonom muslimanskom populacijom. Među ostavštinama rata iz devedesetih godina prošlog vijeka su traumatizovani ljudi i veze s ekstremističkim grupama na Bliskom istoku. Pored toga, Bošnjaci govore slovenski jezik i mogu se lako uklopiti s drugim slovenskim zemljama. Uz jake bosanske zajednice u Austriji, Njemačkoj i drugim zemljama Evropske unije pristup zapadnoj Evropi je obezbijeđen.

* GLAS: Šta bi pripadnici Islamske države mogli da urade u BiH?

PISECKI: Islamska država bi u BiH mogla da iskoristi političku stagnaciju i tešku ekonomsku situaciju. Dakle, mogla bi da od BiH napravi glavnu operativnu bazu u Evropi. Pokazalo se da je apsolutno spremna i predana da namami ciljane zemlje na potpuno uništenje. U BiH je mnogo mogućnosti za eskalaciju nasilja i pogoršanje bezbjednosne situacije. Islamska država za razliku od "Al-Kaide" zemlje potpuno uništava. Pokazalo se da je ta teroristička organizacija do sada bila vrlo uspješna u analiziranju i iskorišćavanju sistemskih grešaka u ciljanim zemljama poput šiitsko-sunitske podjele u Iraku i haosa u Libiji.

* GLAS: Da li su u policijskim akcijama protiv džihadista u Austriji i BiH oslabljene njihove veze ili je Beč i dalje centar za vehabije i druge islamiste iz BiH?

PISECKI: Postoje tri centra ekstremnih islamista u Austriji - Beč, Grac i Linc. Dok aktivisti u Beču trenutno miruju, oni u Gracu su u porastu, a posebno u pogledu veza sa BiH. Kao najvažniji ideološki centar detektovana je Altun Alem džamija u Beču, gdje su neki vodeći ideolozi još aktivni. Za razliku od posljednjih nekoliko godina, veze s ćelijama u BiH sada su dobro prikrivene. Vlasti su pojačale nadzor pa je to prisililo ekstremiste da djeluju još tajnije. Ekstremističke veze s BiH imaju ključnu ulogu, a spektar islamista vrlo je raznolik. Ozbiljne prijetnje proizlaze iz širokog raspona islamističkog fronta, počevši od simpatizera Islamske države do pristalica Muslimanskog bratstva.

* GLAS: Kakav je status radikalnog bečkog imama Muhameda Porče iz Sarajeva, koji je godinama unazad glavna veza sa vehabijama u Gornjoj Maoči i drugim centrima u BiH?

PISECKI: Austrijske vlasti i dalje ga tretiraju kao glavnog ideologa selefija, odnosno kao nekoga ko nije vehabija u pravom smislu te riječi. Porča je i dalje vezan za selefiste, ali sada radi više nego kad mu je rad bio tajan. On se drži onoga što mi zovemo legalistički islamizam. To su ideološke aktivnosti koje su na površini i u skladu su sa zakonom. Čini se da on želi da ojača svoj položaj da bi postao ključna ideološka tačka u Austriji i susjednim zemljama. On je bio jedan od glavnih aktivista udruženja Aktivna islamska omladina u Austriji. Nakon propasti tog udruženja više je usmjeren na ideološke i propagandne aktivnosti, ali se okrenuo zvaničnom predstavničkom tijelu austrijskih muslimana. Jedno od važnih pitanja su njegove veze sa Muslimanskim bratstvom, jer se vjeruje da je Porča veza za Muslimansko bratstvo u BiH.

* GLAS: Kako tumačite činjenicu da austrijski džihadisti uglavnom potiču iz BiH, Turske i Čečenije?

PISECKI: Muslimani turskog porijekla trenutno čine najveću grupu muslimanskih Austrijanaca zbog imigracije od 1960. godine. Uglavnom se treća generacija turskih imigranata okreće islamskom ekstremizmu. Većina Bošnjaka koji trenutno žive u Austriji pobjegli su iz svoje zemlje devedesetih godina prošlog vijeka i još su traumatizovani iskustvima u ratu. Što se tiče Čečena, trenutno ih je oko 30.000 u Austriji, što je vrlo velik broj u poređenju s drugim zemljama EU. Postoje veze između džihadskih ćelija Austrijskog kavkaskog emirata koji je važan saveznik Islamske države. Zbog vojne obuke koju su prošli i iskustva u ratovanju, Čečeni čine udarne trupe Islamske države na Bliskom istoku.

Saradnja Austrije i BiH

* GLAS: Kako ocjenjujete saradnju bezbjednosnih i policijskih agencija BiH i Austrije kada je u pitanju borba protiv terorizma?

PISECKI: Austrijsko ministarstvo unutrašnjih poslova je hendikepirano nedostatkom sredstava, ne samo u pogledu finansiranja i radne snage, nego i iskustva i stručnosti. Njihov pristup zasniva se na policijskim metodima ili naučnim analizama, ali nedostaje obavještajna komponenta. Prvi korak za kvalitetnu saradnju je strateška analiza situacije i identifikovanje ciljnih grupa i njihovih planova. Jačanje obavještajnih kapaciteta takođe bi pomoglo u saradnji s vlastima drugih zemalja. Osim toga, trenutni pravni okvir nije usklađen sa stvarnim nivoom terorističkih prijetnji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.