Haški tribunal nije pokazao pravednost

Njujork - Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc izjavio je u Savjetu bezbjednosti UN da nema sumnje da su u postupcima protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača i komandanta OVK Ramuša Haradinaja dokumentovani teški zločini, dok su Srbija i Rusija oštro kritikovale rad ovog tribunala.

Predsjednik Tribunala Teodor Meron i Serž Bramerc predstavili su u srijedu uveče Savjetu bezbjednosti UN polugodišnje izvještaje o radu ovog suda, dok je stavove Srbije predstavio prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vučić.

Bramerc je rekao da su nedavne presude hrvatskim generalima i pripadnicima OVK izazvale brojne reakcije o sposobnosti Tribunala da promoviše pravdu u zemljama bivše Jugoslavije.

 - Iako se razlozi za donošenje oslobađajućih presuda u ova dva predmeta u velikoj mjeri razlikuju, nema sumnje da je u toku tih postupaka dokumentovano postojanje teških zločina i da žrtve zločina imaju pravo na pravdu - rekao je Bramerc.

On se osvrnuo i na situaciju u BiH kada je u pitanju rješavanje predmeta ratnih zločina, ocijenivši da se zemlja i dalje suočava sa stotinama neriješenih predmeta i da nema izgleda da će ispuniti rokove iz Strategije za ratne zločine.

Ambasador Rusije u UN Vitalij Čurkin rekao je da Haški tribunal nije pokazao ni pravednost ni efikasnost u radu.

- Ko je kriv za ubistva i progon 250.000 ljudi? Tu nije ispunjena pravda - naglasio je Čurkin i dodao da Rusija uvijek staje u zaštitu međunarodne pravde.

- Tribunal nije pokazao ni pravdu ni efikasnost... Šokirani smo odlukom Apelacionog vijeća na suđenju hrvatskim generalima. Sud je diskreditovao ideju o međunarodnoj pravdi - rekao je Čurkin i naglasio da se slično dogodilo i sa suđenjem Ramušu Haradinaju.

- Ubistva i mučenja na Kosovu su se bez sumnje dogodila, a nemamo počinioce. Ovakvi postupci samo podstiču nepovjerenje koje je stanovništvo bivše Jugoslavije i prvobitno pokazalo prema ovom sudu - rekao je Čurkin.

Zamjenik američkog ambasadora pri UN Džefri Delaurentis rekao je da SAD podržavaju rad Haškog suda i poštuju donesene presude, kao i da su "tribunali za bivšu Jugoslaviju i Ruandu doprinijeli pomirenju".

Njemački ambasador Peter Vitig rekao da je Srbija pismeno obavijestila Savjet da je saradnju sa Tribunalom svela na tehnički nivo, dok je predstavnik Hrvatske Ranko Vilović rekao da je Tribunal, uprkos pojedinim propustima, odigrao "važnu ulogu u kažnjavanju krivaca za ratne zločine i suočavanju sa prošlošću, ma kako to teško bilo".

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić rekao je da Haški tribunal nije uspio da zadovolji pravdu, niti je doprinio pomirenju, te da je svojim presudama izdvojio srpsku naciju kao jedinu odgovornu za svirepe zločine na teritoriji bivše SFRJ.

- Imaju li i Srbi pravo na pravdu i ko je odgovoran za brojna ubistva srpskih civila na području Hrvatske, kao najveće i najteže etničko čišćenje sprovedeno na evropskom tlu po okončanju Drugog svetskog rata? Za stotine hiljada srpskih izbeglica, hiljade mrtvih, ranjenih i unesrećenih, Haški tribunal je osudio nekoliko čuvara logora Čelebići u Bosni i dvojicu kosovskih Albanaca - neposrednih izvršilaca nižeg ranga - rekao je Vučić i naglasio da će Srbija nastaviti saradnju sa Hagom na tehničkom nivou.

Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić rekao je poslije rasprave da je važno što je na sjednici Savjeta bezbjednosti naglašeno šta je Srbija uradila u saradnji s Haškim tribunalom i istovremeno šta taj sud nije uradio da bude zadovoljena pravda za žrtve.

"Haški kalendar"

Predsjednik Haškog tribunala Teodor Meron u izvještaju o strategiji okončanja rada Tribunala istakao niz predmeta koji će biti okončani ranije nego što je prvobitno planirano. To uključuje presudu po žalbi bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću, čije se izricanje očekuje početkom 2013. godine. Naveo je da se očekuje da suđenje prvom predsjedniku RS Radovanu Karadžiću bude okončano do 31. decembra 2014.

On je rekao da se predviđa da će suđenja bivšem predsjedniku RS Krajine Goranu Hadžiću i bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske RS Ratku Mladiću biti okončana do 31. decembra 2015. godine, odnosno 31. jula 2016. godine.

Kazao je da će predmeti u kojima najava žalbe bude podnesena poslije 1. jula 2013. godine biti rješavani pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove.

- Ovo bi uključivalo eventualne žalbe u postupcima protiv Šešelja, Karadžića, Hadžića i Mladića - istakao je Meron.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.