Haški sud učvrstio podjele na Balkanu

Banjaluka - Regionalni ratovi vođeni devedesetih godina prošlog vijeka zahtijevaju regionalni pristup u suočavanju sa prošlošću koji podrazumijeva širi osjećaj za žrtve, što je bilo obećanje Haškog tribunala, koji u tome nije uspio čineći tako da se učvrste podjele.

Navodi to u analizi istraživač na Univerzitetu Ulster i autor knjige "Integracija Balkana: od sukoba do integracije" Meri Branif i predavač na Univerzitetu Zapadne Škotske i autor knjige "Istorija: Memorija, identitet i politika" Kilijan Mekgretan. Tekst pod naslovom "Suočavanje sa prošlošću u post-konfliktnim društvima" objavljen je na sajtu organizacije "TransConflict" koja se bavi analizom unutaretničkih odnosa na zapadnom Balkanu.

Oni su upozorili da fragmentiran pristup istini i pravdi, koji se održava na međunarodnom i državnom nivou više nego na regionalnom, ograničava obim koji žrtve uzimaju u obzir.

- Regionalni ratovi zahtijevaju regionalni pristup u suočavanju sa prošlošću koji podrazumijeva koherentno širi osjećaj za žrtve. Upravo to je bilo obećanje Haškog tribunala uz dodatnu vrijednost afirmacije individualne odgovornosti. Haški tribunal ipak nije uspio da se filtrira na nacionalnom ili regionalnom nivou čineći tako da se učvrsti podjela - istakli su Branif i Mekgretan.

Oni su naveli da se zbog politike ignorisanja individualne odgovornosti javlja širenje osjećaja o kolektivnoj krivici i kolektivnoj kazni.

- Zbog toga mnogi stanovnici, a naročito mlađi ljudi koji nisu imali neposredno iskustvo o nasilju u kombinaciji sa neizvjesnošću o prošlosti, ukazuju na to da će društvo koje je još pod velikim uticajem istorijskih promjena i dalje ostati podijeljeno - navedeno je u analizi.

Branif i Mekgretan su istakli da se na području bivše Jugoslavije ponavlja scenario iz Sjeverne Irske da zbog nedostataka političkog i društvenog konsenzusa nema suočavanja sa prošlošću. Oni su kao negativne trendove naveli i činjenicu da u BiH optužnice za ratne zločine više nisu dostupne javnosti.

- Na taj način se šire društvo i žrtve eliminišu iz istinitog i pravednog procesa. Izostavljanje glasa žrtava pojačava osjećaj nekažnjivosti za ratne zločine i zloupotrebu ljudskih prava koja bivaju zaboravljena i marginalizovana - navedeno je u tekstu.

Hrvatska

Branif i Mekgretan su naveli da hrvatsko pravosuđe ostaje zatrpano predmetima koji se odnose na nasilje iz devedesetih godina prošlog vijeka.

- Iako je hrvatsko državno tužilaštvo revidiralo postupke za istraživanje ratnih zločina ono razmatra slučajeve gdje se ističe etnička pripadnost žrtava i počinilaca na uštrb ljudskih prava - navedeno je u tekstu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.