Haške presude sjeme budućeg sukoba

Banjaluka - Posljednje presude Haškog tribunala su političke i sjeme su nekog budućeg sukoba, što treba prevazići, izjavio je danas Predrag Nikolić iz bijeljinskog Centra za stratešku saradnju, prenose agencije.

- Ne smijemo da dozvolimo da nam opet neko kroji kapu, jer sami možemo da je skrojimo. Smatram da se samo autentičnim dijalogom pravih predstavnika sva tri naroda mogu prevazići prepreke i problemi koji su među nama - rekao je Nikolić na međunarodnoj konferenciji “BiH i mogućnosti autentičnog dijaloga”, koja se održava u Banjaluci.

On je dodao da cilj ovakvog skupa nije okupljanje na inicijative iz nekih ambasada ili “spolja”, na kojem se pričaju politički korektne priče bez suštinskog značaja, već okupljanje predstavnika sva tri naroda u BiH, koji treba da otvore sve teme i svoj put u budućnost.

Nikolić je istakao da se BiH nalazi na prostoru na kojem svjetske sile imaju svoje interese i vrlo često koriste nerazumijevanja unutar BiH za svoje ciljeve.

- Upravo ta zainteresovanost mnogih za ovo područje je nešto što čini dijalog u BiH autentičnim - naveo je Nikolić.

Napomenuvši da se na domaće političare vrši uticaj “sa strane”, koji nekima “daje krila” pa misle da mogu ostvariti svoje maksimalističke ciljeve, Nikolić je istakao da bi političari morali raditi u interesu BiH i naroda koje predstavljaju.

Politički analitičar Obrad Kesić rekao je da se rijetko u BiH dešava da se politički lideri i izabrani predstavnici tri naroda dogovore oko bilo kakvog rješenja koje može poslužiti kao povod za rješavanje niza drugih pitanja.

- To se desilo sada i zbog toga postoji nada da se može ići u drugom pravcu - naglasio je Kesić.

On smatra da postoje reakcije dijela međunarodne zajednice s ciljem sabotaže posljednjeg sporazuma političkih lidera u BiH, kao što se svojevremeno desilo sa “Prudskim sporazumom”.

- Kao da dijelu međunarodne zajednice nije stalo da se problemi rješavaju ako ih oni ne rješavaju. Oni moraju opravdati to što i dalje moraju da se bave BiH i nije im svejedno da dopuste domaćim liderima i snagama da preuzmu odgovornost - istakao je Kesić.

Direktor analitičkog centra “Religija i politika” i savjetnik ministra unutrašnjih poslova Kirgizije Kabir Malikov je kao unutrašnje faktore međuetničkog i međureligijskog konflikta naveo nepismenost i siromaštvo, a među spoljne faktore tih konflikata upotrebu religiozne i etničke karte od spoljnog faktora za realizaciju svojih geopolitičkih ambicija u domicilnim zemljama.

On je podsjetio na konflikt Kirgiza i Uzbeka na jugu Kirgistana, koji je bio unutrašnji i vrlo kratko trajao, koji nisu riješili političari, već su u tome glavnu ulogu imale velike javne organizacije i vjerski lideri.

- Tu mi, ustvari, govorimo o narodnoj diplomatiji - naglasio je Malikov.
Konferenciju “BiH i mogućnosti autentičnog dijaloga” je organizovao bijeljinski Centar za stratešku saradnju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.