Foto: Harvard: SAD i Rusija da zajednički ponište nelegitimna bonska ovlaštenja
VAŠINGTON - SAD i Rusija kao potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma trebale bi da podrže proglašenje ništavnim nelegitimnih bonskih ovlaštenja i afirmaciju prava tri konstitutivna naroda u BiH na samoopredjeljenje, smatraju Džozef Šmic i Brajan Kenedi sa prestižnog američkog univerziteta Harvard.
U tekstu pod naslovom "BiH: gdje je interes američkog naroda?" ističe se da vid neokolonijalne uprave kakav postoji u BiH nije primjeren modernom dobu.
"Bonska ovlaštenja visokog predstavnika iz 1997. godine nikada nisu prihvatile strane potpisnice Dejtonskog sporazuma i predstavljaju posljednji ostatak kolonijalizma u Evropi", ukazuje se u studiji objavljenoj u naučnom časopisu "Harvardov žurnal prava i međunarodne politike".
Autori podvlače da su bonska ovlaštenja suprotna međunarodno priznatim građanskim pravima i načelu samoopredjeljenja naroda, te da bi SAD i Rusija, kao dvije dvije od šest potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, mogle razmotriti da budu svjedoci preispitivanja njegovih temeljnih principa.
U studiji se napominje da je "Pravo naroda na samoopredjeljenje", prema Članu jedan Povelje UN, jedno od osnovnih načela za očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti.
Uzimajući u obzir stav Moskve, autori su se pozvali na tekst ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova za list "Politika" iz decembra prošle godine, objavljenom nakon tri decenije Dejtonskog mirovnog sporazuma, u kojem iznosi dokaze nelegitimnosti visokog predstavnika kao zakonodavnog organa, navodeći da je prema prvobitnom Sporazumu zadatak tog zvaničnika bio striktno vezan za civilna pitanja.
"Nema sumnje da je hitno i bezuslovno zatvaranje OHR-a prvi korak ka normalizaciji stanja u BiH. U 21. vijeku nezamislivo je postojanje takvog kolonijalnog mehanizma u suverenoj članici UN. Krajnje je vrijeme da narodi BiH steknu istinski suverenitet i nezavisnost i sami odlučuju o svojoj budućnosti i budućnosti svoje zemlje", napisao je Lavrov u autorskom tekstu koji je objavila "Politika".
Autori su podsjetili da su Dejtonskim mirovnim sporazumom visokom predstavniku povjereni ograničeni zadaci, poput koordinacije aktivnosti civilnih organizacija i agencija.
"U Aneksu 10 tog sporazuma, potpisnice su se saglasile da je `visoki predstavnik konačni autoritet na terenu u nadgledanju mirovnih procesa, promovisanju ljudskih prava, povratku izbjeglica i regulisanju slobodnih izbora`", navodi se u radu.
Autori ističu da je zakonodavna funkcija visokog predstavnika proglašena neustavnom 13. februara ove godine usljed direktnog kršenja Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma, kojim se predviđa da sva legislativa BiH mora proći odobrenje Parlamentarne skupštine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.