Hag ne može da diktira istinu o Srebrenici

STOKHOLM - Iz pisma portparola Haškog tribunala Nerme Jelačić u kojem kritikuje švedski film "Srebrenica-izdani grad" može se zaključiti da taj sud pokušava da diktira koje riječi se smiju koristiti u vezi sa događajima u Srebrenici tokom jula 1995. godine, a koje ne.

Naveli su to u odgovoru na pismo Jelačićeve od 24. novembra režiseri filma "Srebrenica-izdani grad" Dejvid Hebdič i Ola Flium. Njihov odgovor i pismo Jelačićeve u posjedu su "Glasa Srpske".

Istina iz pera Nerme Jelačić

Jelačićeva je u pismu, upućenom švedskoj i norveškoj državnoj televiziji, koje su emitovale film, iznijela kritike u vezi sa upotrebom terminologije tvrdeći da u filmu nisu korišćene činjenice iz haških presuda. Ona je zatražila da se ubuduće "ne prikazuje ništa što nije u skladu sa presudama Haškog tribunala, niti ono što Tribunal prethodno ne prokomentariše".

Direktor i glavni urednik švedske državne televizije Eva Hamilton izrazila je sumnju da je Jelačićeva uopšte gledala film.

- Autorka pisma ne ukazuje na činjenične greške u filmu, ali podrobno iznosi odluke Haškog tribunala prema kojima ono što se dogodilo u Srebrenici predstavlja genocid - rekla je Hamilton za švedske medije.

Hebdič i Flium u odgovoru na pismo Jelačićeve ističu da u pokušaj diktata spada nastojanje da se kaže da korišćenje formulacije "masovna ubistva" za događaje u Srebrenici nije ispravno, nego da je ispravna samo "genocid".

- I u samom pismu jasno je stavljeno do znanja da je definiciju "lokalni genocid" koju Haški tribunal koristi za masakr u Srebrenici stvorio sam taj sud. Ima dosta onih van bošnjačke dijaspore koji nisu zadovoljni tim terminom. Čak je i sudija Haškog tribunala Kristof Flige rekao magazinu "Špigl" da ne vidi potrebu da se termin "genocid" koristi za počinjene zločine, te da bi termin "masovno ubistvo" eliminisao teškoće u dolasku do zakonske definicije - napisali su Hebdič i Flium.

Oni su istakli da je i ministar inostranih poslova Švedske Karl Bilt rekao da je pad Srebrenice uslijedio poslije evakuacije svih žena i djece koji su spaseni od masovnih pogubljenja više hiljada ljudi, te da je "genocid u Srebrenici trebalo da bude improvizacija za sveobuhvatnu karakteristiku ratne strategije".

- Naučnik i profesor Noam Čomski istakao je da ako želimo da koristimo riječ genocid za ono što se desilo u Srebrenici moramo pronaći druge riječi za ono što su nacisti uradili u Drugom svjetskom ratu. Iza pitanja upotrebe tog termina je pokušaj da se razvodne dokazi da je Alija Izetbegović napustio vlast u Srebrenici radi sticanja srpske teritorije oko Sarajeva - napisali su režiseri filma.

"Hag nije izvor svih mudrosti"

Oni dodaju da je tvrdnja da su film trebalo da prave samo na osnovu dokaza iz Haškog tribunala pogrešna, jer se takav stav protivi osnovama istraživačkog novinarstva. Ističu da su koristili optužnice Haškog tribunala, ali samo kao sredstvo za identifikaciju relevantnih dokumenata i svjedoka, te da su koristili i izvještaje Vlade Holandije.

- Baza podataka Haškog tribunala ne može biti izvor svih mudrosti i istina. Značajno je i to što od tri glavne etničke zajednice u BiH samo Bošnjaci prihvataju Haški tribunal kao pobožnu, svetu knjigu u kojoj je baš sve istina i da ništa nije lažno. Nažalost, Haški tribunal nije opšteprihvaćen kao nepristrasan arbitar u dešavanjima u sukobu od 1992. do 1995. godine u BiH. Hrvati i Srbi ga vide kao politički pristrasnu instituciju - ocijenili su Hebdič i Flium.

Oni dodaju da se i van Balkana vjeruje da se radi o komplikovanom i nekompetentnom sudu koji nije uspio da za počinjene ratne zločine nad Srbima u okolini Srebrenice osudi Nasera ​​Orića. Hebdič i Flium su odbacili pretpostavke o nepogrešivosti Haškog tribunala i bilo koga ili bilo čega drugog što bi se smatralo nepogrešivim.

Prema nezvaničnim informacijama Jelačićeva je švedskoj televiziji uputila pismo u lično ime. Jelačićeva juče nije odgovarala na telefonske pozive, a u ponedjeljak je izjavila da ne može da potvrdi da je Tribunal poslao pismo švedskoj i norveškoj televiziji povodom emitovanja filma "Srebrenica - izdani grad" uz obrazloženje da to nije za javnost.

Tada je iznijela primjedbu da se u dokumentarcu ne spominju presude Haškog tribunala kojima su utvrđene neke od činjenica o zločinima koji su počinjeni u Srebrenici, te da su zbog toga "propusti u filmu očigledni".

Novinari

Predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Vukašin Obradović rekao je da je Haški tribunal izašao iz svojih nadležnosti kada je uputio pismo norveškoj i švedskoj televiziji povodom emitovanja filma "Srebrenica - izdani grad".

- Ne vidim nijedno opravdanje za ovakav potez. O tome da li će ili neće emitovati određeni film treba da odlučuju urednici, a ne Haški tribunal ili bilo koja druga institucija - rekao je Obradović, javile su agencije.

Predsjednik Udruženja novinara Srbije Ljiljana Smajlović ocijenila je da Haški tribunal ne trpi kritike i da je ovaj slučaj koristan i za javnost u Srbiji da vidi kako treba reagovati na pokušaje cenzure iz Tribunala.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.