Hag donosi političke i pristrasne presude

Njujork - Haški tribunal je politički sud, nije ispunio svrhu svog postojanja, sudio je pristrasno i nije doprinio pomirenju u regionu, glavna je poruka debate o ulozi međunarodnog krivičnog suda u pomirenju, koja je održana u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku.

Za učešće u debati prijavile su se 82 delegacije zemalja članica UN, a njih 42 su se prijavile da uzmu riječ, dok je 11 diskutovalo prvog dana debate. Zbog rekordnog broja prijavljenih govornika, debata je nastavljena i u četvrtak.

Ovo je prva debata takve prirode, dvije decenije od uspostavljanja ad hok Tribunala i 11 godina od stupanja na snagu Rimskog statuta o uspostavljanju Međunarodnih krivičnih sudova.

Jeremić i Radmanović

U okviru debate, u Njujorku su razgovarali predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i predsjednik Generalne skupštine UN Vuk Jeremić koji su održavanje debate ocijenili pozitivnim. Istakli su da rasprava u Generalnoj skupštini UN predstavlja najdemokratskiji način sagledavanja pitanja pomirenja naroda, koje je delikatno i teško za zemlje i narode iz regiona, ali i za svjetsku organizaciju.

Radmanović je rekao da je tema međunarodne pravde, kažnjavanja zločina i zadovoljenje prava žrtava, te pomirenja naroda, važna za dalji razvoj međunarodnog prava, ali prije svega za razvoj dobrih odnosa i saradnje zemalja bivše Jugoslavije.

Jeremić je rekao da se bez obzira na sve kontroverze, opstrukcije i pokušaje bojkota rasprave, za učešće i govor na debati prijavio ogroman broj zemalja.

- To govori o interesu zemalja za ovo pitanje i njegovoj važnosti za zemlje članice i međunarodnu zajednicu u cjelini. Ovo je debata za koju je interes pokazalo najviše zemalja u dugoj istoriji UN - kazao je Jeremić.

Kazao je da je debata srušila veliki tabu, a to je pitanje nedodirljivosti međunarodnog krivičnog pravosuđa i pokazala da Srbija nije usamljena u kritikama Tribunala.

- Ugledni pravni eksperti i druge javne ličnosti su izneli stavove koji se u dobroj meri poklapaju sa mišljenjem u Srbiji. Iako smo mislili da smo usamljeni u tome, ispostavilo se da nije tako - rekao je Jeremić i podsjetio da je ovo prvi put da se u Generalnoj skupštini čuju kritički tonovi o radu ad hok krivičnih tribunala, pogotovo kada je riječ o Haškom sudu.

- Otvorili smo vrata i upalili svetlo na jednoj temi koja do sada nije smela da se dodiruje u UN - zaključio je Jeremić.

Komentarišući incident koji je izazvala predsjednik Udruženja "Majke Srebrenice" Munira Subašić podizanjem transparenta "Republika Srpska, genocidna", Jeremić je rekao da se tu nije radilo o panelima majki žrtava, već o temi krivičnog međunarodnog prava za koji one nisu pravni eksperti.

Debata

Debati je na Jeremićev poziv prisustvovao i član Upravnog odbora Udruženja porodica nestalih sarajevsko-romanijske regije i zamjenik predsjednika Saveza udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica RS u BiH Stefan Samardžić, asistent na Katedri za krivično pravo Pravnog fakulteta u Novom Sadu.

Opisujući atmosferu iz sale Generalne skupštine, on je "Glasu Srpske" ispričao da se u UN pokazao visok nivo jedinstva međunarodnih stručnih eksperata i predstavnika država članica.

- To je naročito pokazalo četiri od pet stalnih članica Saveta bezbednosti da posebno u BiH, Tribunal nije pokazao zadovoljavajući nivo uzimajući u odnos broj žrtava i presuda i sa jedne, druge i treće strane - rekao je Samardžić.

Kazao je da se od početne teze o bojkotu debate, ona na kraju pretvorila u najveću tematsku raspravu ovog tipa ikada. Samardžić je naglasio da je stav da međunarodni krivični sudovi nisu dali zadovoljavajući nivo onoga što se zove pravda i da se više sprovodila međunarodna politika.

Ambasador Ruske Federacije pri UN Vitalij Čurkin rekao je da su međunarodni tribunali važan element u uspostavljanju pravde, ali je oštro kritikovao rad Haškog tribunala koji, kako je ocijenio, nije doprinio procesu pomirenja. Čurkin je rekao da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju definitivno negativan primjer ad hok tribunala.

Ambasador Kine Li Baodong izjavio je da međunarodni sudovi ne bi trebalo da utiču na mirovne napore u kriznim područjima.

Zamjenik šefa Delegacije EU u UN Joanis Vrailas rekao je da su glavni ciljevi međunarodnog prava pomirenje i vraćanje društva u normalne tokove poslije sukoba, a ministar pravde Ruande Tarkise Karugarama ocijenio je da postoji kriza kredibiliteta međunarodne pravde.

Stalni predstavnik Misije Hrvatske pri UN Ranko Vilović podržao je načelno rad ad hok kaznenih tribunala, a prema njegovim riječima, Hrvatska je "kao žrtva agresije" snažno podržala Tribunal kao najbolji način za traženje pravde.

Govoreći na panelu "Pravda i pomirenje" bivši pravni savjetnik međunarodnog supervizora za Brčko Metju Periš rekao je da ga lično pogađa ova priča.

- Moja supruga je devedesetih živjela u gradiću u centralnoj BiH. Jednog dana je došla kući i našla ubijene roditelje. Međutim, ubicama nikada nije suđeno, a svi su znali ko su - ispričao je Periš.

Bivši komandant UNPROFOR-a u BiH, penzionisani general Luis Mekenzi, ukazao je na nepravedno optuživanje samo srpske strane za zločine u tom ratu, a direktor Instituta za demokratiju i saradnju iz Pariza Džon Lafland rekao je da bi za zločine u bivšoj Jugoslaviji trebalo suditi i NATO-u.

Debatu su, osim Amerike, Kanade i Jordana, bojkotovali i predsjednik Haškog tribunala Teodor Meron, kao i predsjednik Međunarodnog krivičnog suda Song Sang-Hjun.

Ministar spoljnih poslova samoproglašenog Kosova Enver Hodžaj optužio je Jeremića da zloupotrebljava i gazi autoritet svjetske organizacije i da debata predstavlja moralnu sramotu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.