Hag: Bez komentara na pismo sudije Harhofa

Hag - Predstavnici sudskih vjeća i tužilaštva Haškog tribunala odbili da komentarišu pismo danskog sudije Frederika Harhofa koji je kritikovao predsjednika tog suda.

U pismu prijateljima, koje je neko od njih dostavio danskoj štampi, sudija Harhof sugerisao je da je sudija Meron, za račun SAD i Izraela, podvrgao pritisku sudije Tribunala da hrvatskog generala Antu Gotovinu, srpskog generala Momčila Perišića i bivšeg šefa Službe državne bezbjednosti Srbije Jovicu Stanišića oslobode krivice za zločine u Hrvatskoj i BiH.

Prije nego što je postao američki državljanin, sudija Meron bio je ambasador Izraela u UN.

Portparolka suda Magdalena Spalinska rekla je samo, na redovnoj konferenciji za štampu, da je odlučeno da se “ni jedan aspekt” priče nastale Harhofovim pismom ne komentariše.

Isti stav prenio je i predstavnik glavnog tužioca Aleksandar Kontić.

Izvještači iz Tribunala postavili su neuobičajeno brojna pitanja, među kojima je bilo i: ''Na koji način će sud ponovo uspostaviti svoj kredibilitet”, ali je odgovor bio isti: “Bez komentara”.

Na pitanje da li u Tribunalu postoji tijelo u kojem bi sudije, između sebe, mogle da izraze nezadovoljstvo ili razmatraju sopstveni rad, Spalinska je odgovorila da su “sudije sve vrijeme u konkatku”, međusobno i “sa predsjednikom” suda.

Upitana postoji li pravilo kojim se reguliše “javno izraženo nezadovoljstvo” sudije, predstavnik suda odgovorila je negativno.

Spalinska je izjavila i da pismo sudije Harhofa neće uticati na izricanje presude lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju, zakazano za 30. oktobar.

Sudija Harhof je u procesu Šešelju član raspravnog vjeća.

Spalinska je odbila da “spekuliše” šta bi se dogodilo sa presudom Šešelju, ukoliko bi sudija Harhof podnio ostavku.

Novinari su portparola suda pitali i o američkoj diplomatskoj depeši iz 2003. godine, objavljena na Vikiliksu, u kojoj se sudija Meron naziva “najeminentnijom podržavaocem napora vlade SAD u Tribunalu”.

U depeši su citirane i riječi kojim je Meron zahtjevao da zvanični Vašington spriječi reizbor tadašnje glavne tužiteljke Karle Del Ponte.

Pitanje je glasilo da li Tribunal planira da pokrene istragu o Meronovim razgovorima sa diplomatama SAD, kao što je učinio kada je Vikiliks ranije objavio depešu iz koje je proizlazilo da je bivši upravnik sudskog pritvora Timoti Mekfaden američke diplomate obavještavao o zdravstvenom stanju Slobodana Miloševića.

Spalinska je odgovorila da “nema planova” za takvu istragu.

Na primjedbu novinara da odbijanje Tribunala da komentariše Harhofovo pismo nije u skladu sa standardima odgovornosti i preglednosti koje sud zastupa u svom radu, Spalinska je uzvratila da je to mišljenje novinara koje ona ne može komentarisati.

Upitan da li tužilaštvo razmatra pokretanje postupka za reviziju presuda Gotovini i Perišiću, predstavnik glavnog tužioca Aleksandar Kontić izjavio je da ta mogućnost postoji i da je tužilac razmatra, ali da to nije “samo po sebi” povezano sa pismom sudije Harhofa.

Precizirao je da tužilaštvo ima godinu dana od izricanje pravosnažne presude da pokrene postupak, ako ima nove dokaze.

Kontić je podsjetio da je tužilac Bramerc “javno izrazio nezadovoljstvo” tim presudama i prvostepenom presudom Stanišiću.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.