Grubeša: Ovakvim odnosom BiH neće riješiti ratne zločine za 300 godina

SARAJEVO - Ministar pravde u Savjetu ministara Josip Grubeša ocijenio je da je sve ovo što se događa u vezi sa revidiranom strategijom za procesuiranje predmeta ratnih zločina i odnos prema tom dokumentu dokaz da u BiH postoje određeni politički krugovi koji žele da se ovaj proces što više odugovlači.

“Zbog svega ovog što se događa oko revidirane strategije i stavovi koje pojedini zvaničnici imaju prema prošlosti, čini mi se da će nam trebati još tristo godina da riješimo predmete ratnih zločina, iako je u revidiranoj strategiji bilo predviđeno da se ti predmeti riješe za tri godine”, rekao je Srni Grubeša.

On je naveo da je očito da postoje neke sile kojima nije u interesu da se krivci izvedu pred lice pravde i da žrtve budu koliko god je moguće više pravično zadovoljene.

Grubeša je rekao da je odnos prema ratnim zločinima i eventualnim procesuiranjima tih ratnih zločina iskazan i na današnjoj sjednici Savjeta ministara.

“S obzirom na činjenicu da je ishod glasanja bio takav da je zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara /Bisera Turković/ bila protiv revidirane strategije morali smo ići u drugi krug. Drugi krug nas iščekuje na jednoj od narednih sjednica na kojoj će biti potrebna prosta većina, s tim da je ponovo bitna podrška predsjedavajućeg i oba njegova zamjenika”, naveo je Grubeša.

Prema njegovim riječima, u slučaju da opet zamjenik predsjedavajućeg bude protiv “tada revidirana strategija odlazi iz procedure”.

On je dodao da je Turkovićeva imala tri prijedloga zaključka.

“Prvi je bio da se vidi gdje su predmeti kategorije A, drugi da svi ministri dostave eventualne sugestije pa da ih Ministarstvo pravde uvrsti, što je nemoguće, i treća da se ponovo formira radna grupa da bi te eventualne sugestije oni ponovo inkorporirali u novu revidiranu strategiju, što je neprihvatljivo da se ponovo igramo sljedeće dvije-tri godine, a revidiranom strategijom je predviđeno da za tri godine svi predmeti završe”, konstatovao je Grubeša.

On je podsjetio da je Evropski direktorat za Zapadni Balkan prije skoro dvije godine, dan prije održavanja sjednice Savjeta ministara na kojoj se očekivalo da će biti usvojena revidirana strategija za procesuiranje predmeta ratnih zločina, podržao tu strategiju i iskazao očekivanje da će tog dana biti i usvojena.

“Prošlo je gotovo dvije godine kako se ta strategija napokon našla na sjednici Savjeta ministara. Dvije duge godine osporavanja i problematizovanja nečega što su napravili stručnjaci i onoga što sam na današnjoj sjednici Savjeta ministara, uz dužno poštovanje svojih kolega ovdje, rekao da niko od nas ovdje nije dovoljno kvalifikovan da napravi bilo kakvu intervenciju u revidiranoj strategiji, pa makar se radilo i o zarezu”, naglasio je Grubeša.

On je dodao da Ministarstvo pravde nije radilo na strategiji nego da su to radili eksperti iz te oblasti.

Grubeša je ponovio da za ovaj dokument postoji podrška i međunarodnih eksperata, podrška mnogih nevladinih organizacija, osim pojedinih bošnjačkih udruženja koja su problematizovala predmete “A” kategorije i gdje se oni nalaze.

Prema njegovim riječima, Tužilaštvo BiH je dostavilo akt gdje detaljno obrazlaže gdje su predmeti “A” kategorije.

“Predmeti koji su došli iz Haga bili su kategorisani pod žAž, žBž, žCž, žDž sve do žGž. Kada je rađena prva Strategija za procesuiranje ratnih zločina 2008. godine ona je definisala sve te predmete u kategoriju jedan i kategoriju dva. Tim odgovorom, koje je dalo Tužilaštvo, praktično je anuliralo sve spekulacije da su se određeni predmeti izgubili, da im se ne zna trag i da im se ne zna sudbina”, rekao je Grubeša.

On je naglasio da je na sjednici posebno istakao šta donosi revidirana strategija i da je njome predviđeno da će Tužilaštvo BiH imati napokon puno jasnije kriterijume o spuštanju predmeta na niže nivoe, kao i ustupanje predmeta susjednim zemljama na način i vodeći računa o tome.

“Oni predmeti koji su najzahtjevniji i oni koji su prioritetni predmeti da oni ostanu u svakom slučaju u Tužilaštvu BiH, a manje složeni predmeti da se distribuiraju na niže nivoe vlasti kako bi se ova naša nesretna saga iz prošlosti što prije završila i kako bismo se mogli što kvalitetnije okrenuti budućnosti”, rekao je Grubeša.

On je istakao da svaka žrtva mora dobiti satisfakciju i da svaki zločin mora biti kažnjen bez obzira s koje strane dolazio i bez obzira na koga se odnosio.

Komentarišući odnos pojedinih ministara prema Akcionom planu za reformu sektora pravde, koja je takođe danas osporavana, Grubeša je rekao da je dugo trebalo da BiH na svim nivoima usvoji Strategiju za reformu sektora pravde koja se odnosila na period od 2014. do 2018. godine.

On je podsjetio da je Strategija usvojena 2016. godine na svim nivoima.

“Ona se odnosi na sve nivoe Ustavom BiH definisane i donesena je konsenzusom. Jasno kada se donese jedna strategija da iz nje proizilazi Akcioni plan”, rekao je Grubeša.

On je dodao da se Akcioni plan ne odnosi samo na Ministarstvo pravde nego na sve Ustavom nadležne institucije “i na institucije pravosuđa koje bi trebale donijeti određene iskorake o pitanju pravosuđa”.

“Danas se na Savjetu ministara tražilo da poglavlje koje se odnosi na donošenje zakona o Ustavnom sudu bude izbačeno iz Akcionog plana i ja sam to kategorično odbio”, istakao je Grubeša.

On je dodao da je to učinio zato što je to već definisano Strategijom za reformu sektora pravde i definisano i u Ustavu BiH u poglavlju šest koje govori o donošenju zakona o trojici strancih sudija u Ustavnom sudu, koje imenuje predsjednik Evropskog suda u Strazburu, te da je predviđeno da to, umjesto Strazbura, uradi Parlamentarna skupština BiH.

“Samim tim bilo je to nemoguće ukloniti iz Akcionog plana i naravno da je i Akcioni plan doživio sudbinu Revidirane strategije”, rekao je Grubeša.

Komentarišući činjenicu da već duže vrijeme određene tačke dnevnog reda koje kao ministar predlaže uporno bivaju osporavane i opstruisano njihovo razmatranje i usvajanje, Grubeša je rekao da mu je žao zbog toga i da se sada otvara pitanje iskrenosti odnosa prema vladavini zakona.

“Ako smo svi u BiH iskreni da nam je vladavina prava ono što će nas opredijeliti za budući iskorak ka EU, mi bi trebali biti, ako ne fleksibilniji, makar načitaniji i da se malo bolje informišemo šta to tačno znači”, istakao je Grubeša.

On je dodao da Ministarstvo pravde predano radi na usaglašavanju većine zakona i pitanja sa “akijem” i da je “Ministarstvo pravde i u prošlom, a i u budućem će periodu voditi računa da BiH drži zamah prema vladavini prava”.

“Neću odustajati od svojih tačaka bez obzira koliko kolege na Savjetu ministara budu ili protiv uvrštavanja na dnevni red ili ukoliko budu i uvrštene glasaju protiv njih”, poručio je Grubeša.

On je dodao da će upoznati i međunarodnu zajednicu “o svim događanjima koja se vrte oko njegovih materijala”. “U BiH mi trebamo prepoznati i uprijeti prstom u onoga ko je kočničar napretka”, ocijenio je Grubeša.

Komentarišući činjenicu da BiH od Dejtona u Ustavnom sudu ima trojicu stranaca, Grubeša je rekao da činjenica da BiH ne donosi one akte koji su Ustavom definisani dovoljno govori sama za sebe.

“To je samo refleksija svega onoga što mi na političkoj sceni BiH radimo. Mi u BiH se jako neodgovorno politički odnosimo prema zemlji i ljudima koji ovdje žive. Nije Zakon o Ustavnom sudu izuzetak. Krajnje je vrijeme da se sve političke snage u BiH presaberu i donesu konačno odluke da krenu rješavati stvari odmah, a ne ostavljati ih za neki naredni period”, rekao je Grubeša.

On je dodao da će istrajavati na tome da se Zakon o Ustavnom sudu nađe i pred Savjetom ministara i u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.