Građani da odluče da li im trebaju Sud i Tužilaštvo BiH

BANjALUKA - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik predložiće Narodnoj skupštini RS da usvoji zaključak o organizovanju obavezujućeg referenduma na kojem će se stanovnici Srpske izjasniti o tome da li su potrebni Sud i Tužilaštvo BiH.

Rekao je ovo Dodik u petak novinarima u Banjaluci, poslije sastanka sa predstavnicima Tima RS za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica.

- Ako stanovnici Srpske na referendumu kažu da su ovakav Sud i Tužilaštvo BiH nepotrebni i da zato nema podrške iz RS, u tom slučaju predstavnici Srpske treba da napuste te institucije - kazao je Dodik i izrazio uvjerenje da će Narodna skupština usvojiti njegov prijedlog.

Dodik je rekao da se u BiH uporno, kroz institucije kao što su Sud i Tužilaštvo, zadržavaju kvalifikacije "genocid" i "agresija", čime se želi napisati nova istorija o karakteru rata, iako je u Dejtonskom sporazumu jasno rečeno da je to bio "tragičan sukob u regionu".

Istakao je da je inicirao sastanak sa Timom povodom ranije najavljene inicijative da tema procesuiranje ratnih zločina počinjenih nad Srbima u BiH bude predmet rasprave u parlamentu Srpske.

Dodik nije mogao da precizira kada će biti održana vanredna sjednica parlamenta o ovom pitanju, jer je riječ o obimnoj informaciji.

On je podsjetio da RS i dalje traži 1.742 nestala lica, dok se u tri spomen-kosturnice u Srpskoj još nalazi 620 neidentifikovanih tijela.

- Činjenica je da je Institut za nestala lica BiH potpuno ispolitizovan i da se identifikacija u maksimalnom obimu vrši samo sa jedne strane u želji da se izvrši presija na podatke. Prošle godine je od hiljadu identifikovanih bilo svega 20 Srba - istakao je Dodik.

Naglasio je da su Sud i Tužilaštvo BiH uveli u praksu da žrtve i optužene koji se pojavljuju u njihovim dokumentima ne žele da identifikuju kao pripadnike naroda, već samo imenom i prezimenom.

- Time žele da daju podatke o tome kako su "Bosanci" stradali, dok je agresija rezervisana za Srbe - rekao je predsjednik Srpske.
Rukovodilac Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica Staša Košarac rekao je da tim podržava inicijativu predsjednika Srpske.

- Parlament Srpske legitimno je i pravo mjesto gdje će izabrani predstavnici otvoreno i javno govoriti o ovom. Parlament je mjesto gdje ćemo snagom argumenata koje imamo još jednom pokazati da je u BiH na sceni perfidna manipulacija žrtvama - istakao je Košarac.

Košarac je dodao da postoji niz podataka koji govore da se po jednom zakonu sudi Srbima, a po drugom Bošnjacima i da takve institucije ne mogu imati podršku Srpske.

Predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Željko Mirjanić rekao je da će podržati inicijativu predsjednika RS, jer Sud i Tužilaštvo BiH nemaju pravosudnu funkciju.

Predsjednik Kluba poslanika SP-a RS u NSRS Saša Čudić kaže da je referendum jedna od mogućnosti da se domaćoj i svjetskoj javnosti pošalje jasna poruka da pravda mora u potpunosti biti zadovoljena.

Predsjednik Kluba poslanika SDS-a u parlamentu Vukota Govedarica kaže da je jasno da Sud i Tužilaštvo BiH od jednih prave žrtve, a od drugih heroje zaslužne za sprovođenje politike koja se zove unitarna BiH.

U DNS-u smatraju da je politika iznad prava i pravosuđa u Sudu i Tužilaštvu BiH, te da NSRS ali i druge institucije moraju iskoristiti pravno dozvoljena sredstva da to promijene.

Šef Kluba poslanika PDP-a u NSRS Zoran Đerić kaže da je priča o referendumu, s obzirom na to da dolazi iz vladajućih struktura, kod PDP-a pod znakom pitanja. Kaže da će PDP, ako ova inicijativa bude ušla u zvaničnu skupštinsku proceduri, tada donijeti konačni stav.

OHR

Dodik je rekao da je, poslije posljednjih pritisaka na medije u vezi sa "slučajem Divjak", Valentin Incko visoki predstavnik u FBiH i Sarajevu i da u RS nema šta da radi. Dodao je da je "čuo da je Pedi Ešdaun uznemiren najavama mogućih individualnih tužbi protiv njega".

Fondacija

Predsjednik RS je rekao da je sa predstavnicima Tima razgovarao o formiranju fondacije za odbranu optuženih iz Srpske koji su, zbog raznih pritisaka i stvorene atmosfere, bili prepušteni sami sebi. Dodao je da je Međunarodna komisija za Balkan ranije napisala da je rat u BiH građanski, sa elementima vjerskog, i da se ne može tumačiti kao sukob među državama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.