Godišnjica stradanja Srba na Čemernu kod Ilijaša

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Godišnjica stradanja Srba na Čemernu kod Ilijaša

Danas gledamo iste ljude koji su započeli rat u BiH, koji bi da ukinu Republiku Srpsku i koji ponovo govore istim jezikom mržnje, upozorila Mirjana Simanić

PORODICE srpskih žrtava na Čemernu kod Ilijaša, koje sada žive u Zvorniku, juče su prvi put poslije petnaest godina obišle mjesto stradanja njihovih najmilijih na kojem su položili cvijeće i zapalili svijeće. Pored grobnice iz koje je ekshumirano 20 žrtava prisjetili su se užasa koji se tog 10. juna 1992. godine dogodio u malom pitomom selu na Nišićkoj visoravni. Zločinački pohod muslimanske vojske iz Breze, Visokog i Kaknja završio se pljačkom, ubijanjem i paljenjem kuća. Prošlo je od tada 15 godina, a protiv počinilaca nije pokrenut postupak niti je iko odgovarao. Počinioci su imali jasnu i nedvosmislenu naredbu svojih pretpostavljenih da u Čemernu unište sve i to su i učinili. - Danas gledamo iste ljude koji su započeli rat u BiH, koji bi da ukinu Republiku Srpsku i koji ponovo govore istim jezikom mržnje. Počinioci zločina danas na Čemernu žive i rade, otvaraju restorane i nerijetko su nagrađeni za najveći zločin priznanjem takozvane Armije BiH - rekla je predsjednik Regionalnog odbora porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Mirjana Simanić i istakla da će ponovo podnijeti zahtjev Vladi Republike Srpske da od Suda BiH zahtijeva pokretanje postupka protiv počinilaca zločina na Čemernu. Iz masovne grobnice na Čemernu ekshumirano je 20 tijela koja su 23. juna 1999. godine identifikovana. - Obdukcioni nalazi su pokazali da je smrt bila nasilna, a neka tijela su i zapaljena. Sva dokumentacija sa lica mjesta obdukcioni nalazi i kriminalistička obrada nalaze se u Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo - naveo je službenik Kancelarije za traženje nestalih Republike Srpske Slobodan Škrba. Iz ove grobnice na Čemernu ekshumirani su Pantić Miro, Trifković Janja, Trifković Đorđo, Trifković Milenko, Damjanović Ranka, Bunjevac Rajko, Bunjevac Miloš, Bunjevac Slavojka, Bunjevac Ranko, Bunjevac Miroslava, Bunjevac Đorđo, Bunjevac Koviljka, Bunjevac Goran, Damjanović Zdravko, Damjanović Radinka, Damjanović Staka, Damjanović Spasenija, Trifković Rajko, Janković Miroslav i Kapetanović Svetislav. Dragan Damjanović jedan je od rijetkih preživjelih koji svjedoči o zločinu na Čemernu. - Bio sam u štali i kada je zapucalo, utrčao sam u staru kuću da zovnem majku i sestru koje su spavale. U tom trenutku je počela paljba sa svih strana tako da više nismo mogli izaći. Muslimanska vojska je ušla u moju novu kuću preko puta u kojoj je bilo desetak naših vojnika. Izveli su ih napolje, postrojili i pobili. Poubijali su svo stanovništvo koje su našli. Među njima i žene i djecu - ispričao je Damjanović i dodao da su on i njegova porodica ostali živi zahvaljujući otvorenim vratima. - Kada sam uletio u kuću nisam stigao da zatvorim vrata. Muslimanski vojnici su obilazili ispred nje i mislili da unutra nema nikoga. Jedan je čak i ušao ali kada je vidio da je unutra sve srušeno i da je malta opala otišao je - rekao je Damjanović. Mila Malešević je tog kobnog dana izgubila sina jedinca Milovana. Nesrećna majka od prevelike tuge i suza koje su oblile njeno lice nije mogla da priča o tom, za nju najgorem i najtežem danu u životu. V. BUGARIN PRAVDA Na centralnom spomen obilježju u Zvorniku u subotu je služen parastos za ubijene srpske civile iz Čemerna. - Okupili smo se tužnim povodom, da obilježimo godišnjicu stradanja nevinih civila. Njihove porodice još traže pravdu, traže da se procesuiraju svi oni koji su učinili zločin, pobivši ljude koji su mirno živjeli u svojim kućama i dvorištima. I ovo je jedan od načina da probudimo javnost, da probudimo savjest svih onih koji treba da pokrenu procesuiranje i da ga do kraja dovedu - naglasio je predsjednik Republičke organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović. S. Sa. PRIJAVA Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, odnosno Tim za istraživanje i dokumentovanje krivičnih djela ratnog zločina i CJB Istočno Sarajevo 8. marta podnijelo je dopunjenu krivičnu prijavu protiv 15 bivših pripadnika Armije BiH zbog osnovane sumnje da su 10. juna 1992. godine počinili ratni zločin protiv 32 civila u selu Čemerno, u opštini Ilijaš - rekao je član Tima Radovan Pejić. On je podsjetio da je krivična prijava za ovaj zločin Tužilaštvu prvi put podnesena 17. jula 1992. godine, a dopunjena je 30. jula iste godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.