Geri Robins: Javni emiteri se moraju držati visokih standarda

Moje kolege su potvrdile da program emisije "60 minuta" koristi ekstremno agresivan stil novinarstva, koji je često popraćen neumjerenim, neprofesionalnim ili na drugi način neumjerenim jezikom, dok se naizgled sprovodi bez obzira na nacionalne identitete. Uopšteno gledano, naglasio bih da je funkcija medija da se ponašaju kao čuvari javnog interesa i posmatrači aktivnosti vlade.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" šef Misije OEBS-a u BiH Geri Robins.

On je dodao da mediji, posebno javni servisi, moraju imati odgovornost i poštovati visoke kriterijume profesije. 

* GLAS: Kako vidite situaciju u medijima u BiH?

ROBINS: Temelj svakog demokratskog društva su dobro informisani građani, koji mogu birati budućnost svoje zemlje na osnovu tačnih informacija. Da bi se obezbijedio takav pristup informacijama, mediji moraju biti objektivni, odmjereni i aktivni. Mediji u BiH su sigurno aktivni. I oni koji čitaju novine, kao i oni koji prate TV, imaju pristup vrlo raznolikim izvorima informacija. Nažalost, ovi izvori prečesto služe kao uskostranački glasovi pojedinačnih nacionalnih zajednica, političkih stranaka i drugih, i često koriste neodgovorne, senzacionalističke, uvredljive članke i emisije, koje čak šire i mržnju. Svi mediji bi trebalo da teže da održe objektivniji pristup. Nedostatak odmjerenosti i pravednosti posebno zabrinjava kada je riječ o javno finansiranim sredstvima emitovanja, koja se moraju držati viših standarda. 

* GLAS: Kako gledate na jezik mržnje na FTV, posebno u emisiji "60 minuta" (banditi, kriminalci, Srbo-četnici i tome slično).

ROBINS: Moje kolege su potvrdile da program koristi ekstremno agresivan stil novinarstva, koji je često popraćen neumjerenim, neprofesionalnim ili na drugi način neumjerenim jezikom, dok se naizgled sprovodi bez obzira na nacionalne identitete. Uopšteno gledano, naglasio bih da je funkcija medija da se ponašaju kao čuvari javnog interesa i posmatrači aktivnosti vlade. 

* GLAS: Neki mediji u FBiH, već više od dvije godine, šire mržnju kroz svoju kampanju protiv Republike Srpske i javnih ličnosti, uvredljivo i bez poštovanja standarda. Kako regulisati ovu oblast?

ROBINS: Vrijeđanja i neistine su zaista neprihvatljivi, ali ovo su problemi koji su prisutni u oba entiteta. Svi mediji bi trebalo da imaju odgovornost, promovišući visoke standarde novinarske etike, i da kritikuju kršenje tih standarda čak i kada te prekršaje vrše novinarski ili politički saveznici. Savjet za štampu radi na principu samoregulisanja, što je prihvaćen pristup za većinu zemalja sa dugom tradicijom slobode štampe.  Kao što sam ranije naveo, ozbiljniji problem se odnosi na sredstva javnog emitovanja. Trenutni zastoj oko pitanja direktora RAK ilustruju teškoće, i značaj, održanja političke nezavisnosti u medijima. 

* GLAS: Kako gledate na rad medija u RS?

ROBINS: Mediji u RS imaju korist od činjenice da je završena reforma entitetskog javnog emitovanja - Radio-televizije RS.

Međutim, mediji iz RS se moraju boriti protiv pada njihove nezavisnosti i oduprijeti se izazovu da postanu portparoli jednog političkog gledišta. Neki posmatrači govore o jednoobraznosti stavova u medijima u RS i uznemirujućem trendu ka samocenzuri.  

* GLAS: Po Vašem mišljenju, da li je reforma sudstva u BiH bila uspješna?

ROBINS: Rad na reformi sudstva se još uvijek odvija. BiH može biti ponosna koliko je odmakla u kratkom periodu, ali tamo gdje su u prvobitnim reformama ostale praznine ili su bile neuspješne, organi BiH treba da dopune i dalje razviju sistem. Tokom 2008. godine desila su se dva značajna iskoraka: Strategija reforme sudskog sektora i Državna strategija za procesuiranje ratnih zločina. Izrađene su i vođene od strane domaćih organa, i one su posebno značajne jer je reforma sudskog sektora ključ na bh. putu ka evropskim integracijama. 

Nažalost, još uvijek postoji neslaganje unutar BiH o izvodljivosti strateških reformi, poput jedinstvenog finansiranja sudstva, usvajanja jedinstvenog krivičnog i civilnog zakona, i uspostavljanja vrhovnog suda BiH. U vezi sa posljednjim, javni izvještaj Misije, na putu ka usaglašenom sprovođenju važećeg zakona, poziva na vrhovno sudsko tijelo sa ovlašćenjem da osigura jedinstveno sprovođenje i tumačenje različitih krivičnih zakona koji se primjenjuju u sudovima u BiH. Ova pitanja bi trebalo uvrstiti u diskusije o ustavnoj reformi. 

Takođe bih naglasio da održivost reformi zavisi od angažmana civilnog društva, koje je do sada bilo slabo. To odražava i doprinosi niskom nivou povjerenja javnosti u sudstvo. Sudski organi, ministarstva pravde, zajedno sa članovima civilnog društva, trebalo bi da identifikuju i prošire oblasti djelovanja. 

* GLAS: U kojoj mjeri političko i ekonomsko lobiranje utiče na sudstvo?

ROBINS: Da bi se održao autoritet i javno poštovanje zakona, sudije i tužioci na svim nivoima moraju biti – i moraju biti viđeni da su – sposobni da rade svoj posao nezavisno od takvih uticaja. Državni i međunarodni standardi tako nalažu. Zabrinuti smo za nedavne političke napade na nezavisnost sudstva. Bedem od svih tih napada je Visoko sudski i tužilački savjet, kojem je povjereno da izlaže i osuđuje pokušaje za nedolično uticanje na sudije i tužioce.

* GLAS: Jedan list nedavno je objavio navodni telefonski razgovor između glavnog tužioca Milorada Barašina i premijera RS Milorada Dodika. Da li iko prisluškuje glavnog tužioca i da li postoji nalog za to?

ROBINS: Misija nema informacija o pomenutim tvrdnjama.

* GLAS: Zvaničnici RS u zajedničkim institucijama tvrde da ih prisluškuju paralelni centri u institucijama i paraobavještajne strukture. Imate li Vi podatke o tome?

ROBINS: Ne.

Sloboda medija

Zabrinut sam klevetama, prijetnjama i nasiljem usmjerenim protiv novinara. Pokušaji zastrašivanja i ućutkivanja onih koji su odgovorni za slobodnu razmjenu ideja putem medija nemaju mjesta u demokratskom društvu i zaslužuju osudu svih koji žele mirnu i stabilnu BiH. Ponekad novinari plaćaju veoma visoku cijenu zbog obavljanja ove funkcije. Bili su napadani, kidnapovani ili čak ubijani. Zahvaljujući hrabrosti pojedinih novinara tokom godina, mediji su se pokazali kao moćna sila u rasvjetljavanju nepravednih, nerazumnih ili čak ilegalnih aktivnosti onih koji su na vlasti. 

Naoružavanje

* GLAS: Koliko su osnovane priče o naoružavanju u BiH?

ROBINS: Misija OEBS-a u BiH prati ove izvještaje, ali nije u poziciji da ih potvrdi. Zakon mora upravljati posjedovanjem naoružanja, a istraživanje UNDP-a iz 2004. godine je pokazalo da je 16 odsto građana nelegalno posjedovalo oružje. Takvo ilegalno oružje predstavlja ozbiljnu prijetnju za bezbjednost građana BiH.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.