Filip Gordon: BiH potrebno efikasnije i djelotvornije pravosuđe

Svi shvataju da je neophodan veći napredak kada je riječ o pravosudnim institucijama u ovoj zemlji. Neophodno je da se uspostavi djelotvorniji, efikasniji i funkcionalniji pravosudni sistem u BiH.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" pomoćnik američkog državnog sekretara Filip Gordon koji se nalazi u petodnevnoj posjeti zemljama zapadnog Balkana.

Gordon je kazao da će SAD čvrsto podržavati OHR sve dok se raniji uslovi za zatvaranje te kancelarije ne ispune i dodao da je vlast u FBiH funkcionalna, legalna i legitimna, te da je formirana bez dva HDZ-a jer su oni odbili da prihvate kompromisan prijedlog.

* GLAS: Kako biste ocijenili političku situaciju u BiH i da li je došlo vrijeme za zatvaranje OHR-a i pojačano prisustvo Evropske unije u BiH?

GORDON: Generalno govoreći volio bih da mogu reći da politička situacija u BiH napreduje više nego što je to slučaj. Više od osam mjeseci prošlo je od izbora i nadali smo se da će izbori pomoći zemlji da zauzme drugačiji kurs, da omogući liderima da se fokusiraju na ekonomski razvoj i da slijede put ka Evropskoj uniji, ali u tih osam mjeseci nije se došlo do formiranja vlasti na državnom nivou. Mislim da je to razočaravajuće i frustrirajuće za sve građane ove zemlje. To je činjenica.

Kada govorimo o Evropskoj uniji i njenom angažmanu i budućnosti Kancelarije visokog predstavnika mi pozdravljamo pojačan angažman EU u BiH, a SAD blisko sarađuju sa EU kada je riječ o BiH. Odluka EU da ojača svoje prisustvo je pozitivna odluka, jer angažman međunarodne zajednice je dobar budući da smo svi mi posvećeni da pomognemo ovoj zemlji da uspije. To ne znači da je vrijeme za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika i u tom pogledu želim biti jasan. U proteklim mjesecima, a posebno od aprila, pokazana je i dokazana neophodnost uloge visokog predstavnika i njegove kancelarije. Ovdje sam dijelom i da potcrtam kontinuiranu podršku SAD Kancelariji visokog predstavnika. Mislim da smo bili jasni kao međunarodna zajednica koji uslovi treba da se ispune prije nego što dođe vrijeme da OHR završi svoj posao. Nažalost, ti uslovi nisu završeni.

* GLAS: Može li BiH napredovati ka evropskim integracijama sa OHR-om u sadašnjem kapacitetu i ovlašćenjima koje ima visoki predstavnik?

GORDON: Ne mislim da bilo ko želi da Kancelarija visokog predstavnika traje i postoji duže nego što je neophodno. Jednom kada BiH ispuni neophodne uslove za dalju tranziciju i članstvo u EU naravno da međunarodno prisustvo takve prirode neće više biti neophodno. To je naš cilj. Niko ne pokušava da zagovara međunarodni angažman u ovoj zemlji zauvijek. Mi bismo svi željeli da ta uloga nije neophodna, ali pravo pitanje nije šta je idealno za zemlju ili šta je u skladu sa članstvom u EU, nego da li je i dalje neophodno da OHR ostane na ovom mjestu. Sve dok se raniji uslovi za zatvaranje OHR-a ne ispune, SAD će čvrsto podržavati tu instituciju.

* GLAS: Šta je zemlja izgubila zbog neformiranja vlasti i ko je odgovoran za to?

GORDON: To je korak unazad. Kada je riječ o međunarodnoj reputaciji zemlje mislim da je to prepreka za ekonomski rast koji je neophodan i prepreka za podršku MMF-a. To nije dobro za ekonomiju, posebno za međunarodne investicije. Čvrsto podstičemo sve stranke i to ću uraditi tokom sastanaka sa stranačkim liderima ovdje da ih podstaknem da nađu kompromis i idu dalje.

* GLAS: Kada govorite o vlasti ona u Federaciji je formirana mimo odluka Centralne izborne komisije i Ustava zahvaljujući odlukama visokog predstavnika?! Da li je ona legalna i legitimna?

GORDON: Mislim da intervencija međunarodne zajednice da bi se pomoglo da se uspostavi vlast na entitetskom nivou nije bio naš prvi izbor, ali je bilo neophodno, jer su mnogi mjeseci prošli a vlast nije formirana. Na kraju je međunarodna zajednica morala odigrati ulogu koju nije željela na početku da odigra. Smatrala je da mora da je odigra da bi došlo do određenog kompromisa. Mi smo predložili jedan razuman kompromis, ali stranke nisu mogle da se dogovore oko tog razumnog kompromisa. Jedna grupa stranaka okupljena oko dva HDZ-a izabrala je da ne prihvati kompromis, odustali su od procesa i mi smo smatrali da je to žalosno. Smatrali smo da je neophodno da oni budu zastupljeni u vlasti, a oni su odlučili da ne budu zastupljeni i federalna vlada je uspostavljena. Sada ta Vlada funkcioniše i pomaže Federaciji da završavaju stvari koje moraju završiti. Međunarodna zajednica se nevoljko u sve to uključila i smatramo da je rezultat toga legitiman i legalna, funkcionalna vlast FBiH. Želimo da takođe vidimo funkcionalnu vlast na državnom nivou.

* GLAS: Prilikom formiranja te vlasti izigrana je izborna volja hrvatskog naroda. Da li bi bilo dobro da se isti scenarij odigra i sa vlašću na nivou BiH?

GORDON: Nije na meni da diktiram i dajem neki recept o tome kako bi trebala da izgleda državna vlast. Generalno govoreći što šire to bolje. Željeli bismo vidjeti jednu široku koaliciju stranaka iz oba entiteta i to bi bio najbolji rezultat za sve. Na nivou Federacije u vlasti nema dva HDZ-a, ali to je bio njihov izbor, to je izbor onih koji su odlučili da ne prihvate kompromis koji je bio na stolu. Postičemo stranke da razgovaraju jedna sa drugom i nađu načina da imaju najširu moguću zastupljenost, da bi na državnom nivou imali vlast koja će biti u interesu svih građana ove zemlje.

* GLAS: Koji su to prioriteti koje BiH treba što hitnije da uradi?

GORDON: Vjerujem da su lideri rekli da je prioritet pridruženje EU u širem smislu. Sve zemlje na putu prema EU shvatile su da je budućnost u saradnji i sada su to najbogatije i najstabilnije zemlje svijeta. To je ono što je prioritet. Prioritet je da prevaziđete podjele, suočite SE sa prošlošću i fokusirate na pomirenje.

* GLAS: Šta očekujete od strukturalnog dijaloga o pravosuđu u BiH i da li je reforma pravosuđa do sada dala očekivane rezultate?

GORDON: Svi shvataju da je neophodan veći napredak kada je riječ o pravosudnim institucijama u ovoj zemlji. To je jedan od razloga zbog kojeg je EU bila spremna da ponudi strukturalni dijalog. To je dio procesa pristupanja EU neophodan za BiH. Takođe neophodno je da se uspostavi djelotvorniji, efikasniji i funkcionalniji pravosudni sistem. To je pozitivan događaj i ne treba ga gledati kao nagradu ili kaznu bilo kome zbog njegovog ponašanja. Radi se o nečemu što zemlja mora da uradi na putu ka EU. EU je i u prošlosti radila na pružanju savjeta da bi obezbijedili da se sprovodi vladavina prava i da se BiH uključi u borbu protiv korupcije, što je neophodno za budućnost bilo koje zemlje.

* GLAS: U BiH se dosta spekulisalo o nekom "Dejtonu dva". Kakav je stav SAD o tome i da li BiH sa dosljednom primjenom Dejtona može uspješno da napreduje ka EU?

GORDON: Želim da budem jasan. Mi ne razgovaramo o "Dejtonu dva", sve što bi se nazvalo "Dejtonom dva" podrazumijevalo bi veliki međunarodni angažman, ponovo bi se razgovaralo o institucijama u BiH i ponovo razmišljalo o osnovnim elementima tih institucija. To nije nešto o čemu mi razmišljamo. SAD su čvrsto posvećene dejtonskim institucijama. Proteklih godina bilo je različitih ideja o ustavnoj reformi uglavnom u kontekstu članstva u EU i u kontekstu stvaranja funkcionalnije države, ali to moraju da razmotre strane ovdje. Mi nikada nismo predlagali velike institucionalne promjene.

Bezbjednost

* GLAS: Koliko je BiH bezbjedna zemlja?

GORDON: Sve zemlje suočavaju se sa bezbjednosnim prijetnjama od različitih ekstremista. Moramo razvijati institucije pravosuđa, policijske snage i vladavinu prava da bismo spriječili ekstremizam kao prijetnju. To važi za sve zemlje i ova zemlja mora uraditi nešto više na tom polju kao i svaka druga zemlja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.