Foto: Figaro: Dvostruki aršini zapada za Kosovo i Krim
Beograd - Francuski dnevnik "Figaro" uporedio je reagovanja zapadnih zemalja i medija na krimski referendum o otcjepljenju i proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. godine, ocijenivši da zvaničnici "primjenjuju dvostruke aršine", dok mediji "zaboravljaju".
List podsjeća da su kosovski Albanci 17. februara 2008. godine u parlamentu proglasili nezavisnost Kosova, napominjući da je to "južna pokrajina jedne države - Srbije - koju su kao suverenu priznale UN".
Jednostrano proglašenje kosovske nezavisnosti priznale su neke države članice EU, dok su je druge odbacile, kao što su Španija, Slovačka, Grčka, Rumunija i Kipar, što je i danas slučaj, podsjeća se u tekstu.
Tada su svjetski novinari nizali reportaže sa Kosova o stanovnicima koji "liju suze radosnice u kolektivnom slavlju poslije proglašenja nezavisnosti, o ozarenim licima ljudi kojima je laknulo, o slobodi na djelu", piše "Figaro".
"A ko se tada sjetio da intervjuiše nekoliko hiljada Srba koji od 1999. godine žive povučeno u selima okruženim bodljikavom žicom i oklopnim vozilima KFOR-a", pita se autor teksta i zaključuje - "niko ili skoro niko".
U ovom tekstu se dalje postavlja pitanje - ko je dao riječ monasima i monahinjama u lokalnim pravoslavnim crkvama i manastirima, koje još nisu napali ili spalili albanski ekstremisti koji sanjaju o etničkom i vjerskom čišćenju, prenose beogradski mediji.
"Niko ili skoro niko. Ko se interesuje za to /srpsko/ manjinsko stanovništvo na Kosovu - niko ili skoro niko", navodi pariški list.
Šest godina kasnije, južna pokrajina Ukrajine, Krim, proglašava na referendumu svoju želju da se odvoji od države matice, kao onda Kosovo od Srbije, konstatuje autor teksta i pita se da li će zapadni zvaničnici pozdraviti "taj simpatični demokratski potez koji je odobrilo 96,6 odsto birača.
"Da li će na televizijskim kanalima biti prikazivane iste one slike izliva radosti u Sevastoplju i Simferopolju kao nekada u Prištini i Prizrenu? Ne baš!", zaključuje list.
Ovoga puta, evropski zvaničnici tvrde da je pravo krimskog naroda na samoopredjeljenje "nezakonito" i da ne može da se poistoveti sa pravom Kosovara, kao ni sa pravom Slovenaca i Hrvata 1991. godine, Bošnjaka 1992. i Škota, vjerovatno, u septembru ove godine, navodi "Figaro".
Neki komentatori sada govore o principu nepovrjedivosti granica nasljeđenom iz 1945. godine, koji nikada nije spominjan 2008. godine, primjećuje francuski dnevnik i zaključuje da tako funkcioniše sjećanje zapadnih medija - kao vožnja po sistemu "par-nepar".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.