FBiH na mala vrata uvodi praksu Suda BiH

Goran Maunaga
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: FBiH na mala vrata uvodi praksu Suda BiH

Banjaluka - Pokušaj Kantonalnog suda u Tuzli da uvede retroaktivnu primjenu Krivičnog zakona BiH na suđenju četvorici Srba optuženih za ratni zločin na području Smoluće ne smije da uspije, jer bi to mogla da postane praksa i u drugim kantonalnim sudovima u FBiH, čime bi optuženi bili stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na one kojima se za ista krivična djela sudi po Krivičnom zakonu SFRJ, smatraju pravnici.

Kantonalni sudovi u FBiH i okružni sudovi u RS optuženima za ratne zločine sude po Krivičnom zakonu SFRJ, koji je bio na snazi u vrijeme kada su izvršena krivična djela. S druge strane, Sud BiH primjenjuje Krivični zakon BiH koji nije ni postojao u vrijeme činjenja krivičnog djela, a koji propisuje mnogo strože kazne nego Krivični zakon SFRJ.

Predstavnici institucija RS godinama upozoravaju na pogubnost retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH po prava optuženih. To pitanje otvoreno je i u strukturalnom dijalogu sa EU o reformi pravosuđa BiH, tokom kojeg su predstavnici RS zatražili da sudska praksa bude ujednačena i da sudovi primjenjuju zakon koji je bio na snazi kada su krivična djela počinjena.

Branilac optuženih Srba Miodrag Stojanović rekao je "Glasu Srpske" da mu je iz Kantonalnog suda u Tuzli stiglo obavještenje da je optužnica protiv četvorice Srba zasnovana na Krivičnom zakonu BiH, umjesto na Krivičnom zakonu SFRJ kojem podliježu krivična djela iz 1992. godine za koja se terete optuženi, zbog čega će podnijeti žalbu.

- Sud u Tuzli prvi put počinje da sudi po Krivičnom zakonu BiH, koji nije postojao niti je vrijedio u vrijeme kada su počinjena djela za koja su moji klijenti optuženi - kaže Stojanović.

On je istakao da mu je tužilac Kantonalnog tužilaštva rekla da se radi o instrukciji Vrhovnog suda FBiH s ciljem ujednačavanja sudske prakse.

- Mislim da takva instrukcija Vrhovnog suda FBiH ne postoji, nego da se radi o internoj tužilačkoj odluci, s obzirom na to da tužilaštvo ne može dobiti instrukciju od Vrhovnog suda. Do sada je postojala praksa da se u svim kantonalnom sudovima sudi prema Krivičnom zakonu SFRJ i ja ću insistirati na tome - rekao je Stojanović.

On podsjeća da je Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH podnesen veliki broj žalbi zbog retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH, ali da VSTS nije učinio ništa, pod izgovorom da čeka stav Evropskog suda za ljudska prava u "slučaju Maktouf".

- Sud BiH jedini u regionu smatra da je Krivični zakon BiH blaži za optuženog zato što je u Krivičnom zakonu SFRJ bila predviđena smrtna kazna, iako je maksimalna kazna po Krivičnom zakonu SFRJ 20, a po Krivičnom zakonu BiH 40 godina zatvora. To će definitivno biti riješeno kada bude donesena odluka Evropskog suda za ljudska prava u "predmetu Maktouf i Damjanović". Mnogima koji su retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH osuđeni na drastične kazne to je jedina nada. Ukoliko Evropski sud za ljudska prava donese očekivanu odluku, moglo bi da dođe do masovne obnove postupaka pred Sudom BiH - kaže Stojanović.

Savjetnik ministra pravde RS Nikola Kovačević kaže da Kantonalni sud Tuzla krši opšte pravilo, jer se zakoni uvijek primjenjuju unaprijed, a ne retroaktivno.

- Ne može se propisati danas kako će se neko ponašati juče. O tome smo raspravljali tokom strukturalnog dijaloga. I Venecijanska komisija je iznijela mišljenje da građani moraju biti jednaki pred zakonom i da je opšte pravilo da se primjenjuje zakon koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela i koji je blaži za počinioce - kaže Kovačević.

Evropska komisija je u preporukama poslije treće runde strukturalnog dijaloga zatražila od VSTS-a da istraži i preporuči mogućnost redovnih konsultacija između najviših sudskih instanci u vezi sa harmonizacijom sudske prakse.

VSTS

U VSTS-u kažu da nisu primili pritužbe u vezi sa različitom primjenom krivičnih zakona i da to pitanje nije u nadležnosti Kancelarije disciplinskog tužioca.

- Pitanje primjene zakona i ujednačenosti sudske prakse jedan je od ciljeva iz Strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Predviđeno je da se taj strateški cilj ostvari kroz saradnju Suda BiH, Vrhovnog suda FBiH, Vrhovnog suda RS i Apelacionog suda Brčko distrikta - naveli su u VSTS-u.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.