Evropa se s krizom bori otkazima, BiH i dalje povećava administraciju

BANjALUKA - Dok zemlje Evropske unije zbog svjetske ekonomske krize posljednjih mjeseci najavljuju masovna otpuštanja u administraciji, u BiH se državna administracija konstantno povećava, kao i izdvajanja za plate činovnika.

Vlada Rumunije u petak je najavila da će do kraja godine otpustiti 26.000 zaposlenih u javnom sektoru. U ovoj državi plate u javnim preduzećima od jula smanjene su za 25 odsto, a prema rumunskom programu štednje ukupan broj onih koji će u 2010. godini u javnom sektoru ostati bez posla iznosiće 70.000 hiljada.

Koaliciona Vlada Velike Britanije najavila je da će iz državne službe otpustiti čak 490.000 zaposlenih.

Ekonomska kriza se pojačava u svim zemljama EU, a gubitak radnih mjesta i dalje raste i nadmašuje broj novootvorenih. Najveći broj otpuštanja još ljetos zabilježen je u Francuskoj gdje je najavljeno 19.625 otkaza.

Poslije Francuske po broju otkaza najavljenih ove jeseni slijede Češka, Poljska i Njemačka.

Sa ekonomskom krizom ove godine najlošije se nosila Grčka gdje je u junu zabilježen rekordan skok nezaposlenosti na 12 odsto, a bez posla je ostalo 602.185 ljudi.

Slična situacija je i u regionu. Srbija je najavila da će jedna petina od ukupno 70.000 zaposlenih u javnom sektoru te zemlje dobiti otkaze do kraja godine da bi se smanjili troškovi i ispunili uslovi MMF-a.

Hrvatska Vlada je od javnih preduzeća zatražila da broj zaposlenih smanje za pet odsto, a to znači da će do kraja godine iz javnog sektora biti otpušteno između 35.000 i 40.000 ljudi.

U BiH još niko i ne pominje krizu i mogućnosti otpuštanja u administraciji. Naprotiv, prema planu koji je dostavljen Ministarstvu finansija i trezora BiH u zajedničkim institucijama do kraja godine broj zaposlenih trebalo bi da bude povećan za 355.

Naznaka smanjenja broja zaposlenih nema ni u Federaciji BiH gdje egzistira deset kantonalnih i Vlada Federacije.

Predsjednik Skupštine Udruženja ekonomista Republike Srpske - SWOT Goran Račić rekao je za "Glas Srpske" da se BiH ponaša neodgovorno i da dok god bude glomazna administracija neće biti značajnijeg napretka.

 - Još prije godinu zvaničnici RS i FBiH su donijeli odluku da smanje plate u javnom sektoru za deset do 15 odsto i tada je najavljeno da će doći do otpuštanja radnika u javnom sektoru. Ali očigledno da se to nije realizovalo - kazao je Račić.

Istakao je da u BiH na jednog zaposlenog radnika u industriji dođu četiri radnika zaposlena van privrede i pet penzionera.

- Takav odnos je za jednu državu neodrživ. Ono što BiH treba je veća zaposlenost industrijskih radnika, a ne radnika u javnoj upravi - naglasio je Račić.

Dodao je da je neophodno da se hitno uradi nešto na smanjenju državne administracije.

- U evropskim zemljama imamo mnoge slučajeve da ukidaju agencije za koje je utvrđeno da samo stvaraju troškove, dok se u BiH takve agencije iz dana u dan povećavaju, ne rade ništa i koriste se samo da zaposle nove ljude - rekao je Račić.

Glomazan i neefikasan sistem kakav je u BiH, smatraju analitičari, moraće se mijenjati.

I na samu naznaku premijera RS Milorada Dodika da bi moglo doći do otkaza u javnoj upravi i to onih činovnika čiji rad nije dao efekte, dio javnosti u Srpskoj reagovao je negativno.

U proteklom periodu u administraciji RS došlo je do povećanja broja zaposlenih, ali je bilo i otkaza. Najviše novozaposlenih je u Ministarstvu prosvjete i kulture RS njih 47 i u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva gdje je broj radnika povećan za 36.

Sa druge strane u MUP-u broj radnika je smanjen za 711 zbog, kako kažu, penzionisanja radnika i vođenja racionalne politike zapošljavanja. U drugim ministarstvima RS nije bilo većih primanja, ni otpuštanja radnika, izuzev Ministarstva finansija od kojeg nismo uspjeli da dobijemo odgovore.

Plate i troškovi zaposlenih u administraciji u BiH građane će ove godine koštati 3,19 milijardi maraka što je 47,1 odsto iznosa ukupnih budžeta.

Samo za plate i naknade administracije, bez pratećih administrativnih troškova, na svim nivoima vlasti ove godine moraće se izdvojiti 2,5 milijardi maraka.

Na plate i naknade zaposlenih u javnoj administraciji u BiH u ovoj godini biće potrošeno 826 miliona maraka više nego u 2006. godini.

Najveća kriza

Evropska konfederacija sindikata istakla je da je finansijska kriza koja je pogodila Evropu najteža poslije ekonomskog sloma tridesetih godina prošlog vijeka. Kriza je već do sada ostavila 23 miliona ljudi u EU bez posla, a mjere budžetske štednje koje sprovodi većina zemalja članica mogu još više povećati broj nezaposlenih.

"Crna mrlja"

Analitičari upozoravaju da administracija u FBiH predstavlja problem jer ima veliki broj upravnih tijela i obimnu birokratsku masu zaposlenih.

- To u FBiH traje već godinama i niko ne razmišlja da to promijeni. Ako niko ne razmišlja o promjeni strukture vlasti, pogotovo u doba recesije, onda je to duboka "crna mrlja" u BiH - ističu stručnjaci.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.