EU ne smije biti zla maćeha Balkana

STRAZBUR - Hrvatski premijer Andrej Plenković predstavio je juče u evropskim zvaničnicima prioritete kojima Hrvatska namjerava da se bavi tokom svog šestomjesečnog predsjedavanja Savjetu EU, a u prvom redu odnosima sa zemljama zapadnog Balkana koje žele u Uniju, ali je primio i dosta kritika na račun zvaničnog Zagreba zbog migrantske krize.

Rad hrvatskog predsjedništva biće, kako je rečeno, fokusiran na dogovor o novom višegodišnjem finansijskom okviru, izlasku Velike Britanije iz EU, organizovanje samita EU - zapadni Balkan u maju u Zagrebu i pripremu konferencije o budućnosti Evrope.

Plenković očekuje da će samit, planiran za maj u Zagrebu, poslati jasnu poruku da su uz ispunjavanje uslova i reformi zemlje regiona dobrodošle.

- Krajnji cilj pregovora mora biti pristupanje EU. To je središte politike proširenja - kazao je Plenković.

Ocijenio je da se zemlje regiona još nalaze u nekoj vrsti “čekaonice”, a da je zarad vjerodostojnosti politike proširenja važno držati se političkih i mjernih kriterijuma i ocjenjivati pojedinačni napredak svake države.

Evropski poslanik Andor Deli izjavio je da se EU u posljednje vrijeme ponašala kao zla maćeha prema zapadnom Balkanu.

- Treba da obnovite povjerenje u zemljama kandidatima da ulazak u EU nije samo daleka šargarepa na veoma dugom štapu - rekao je Deli.

Poslanici u Evropskom parlamentu su mahom podržali hrvatske planove, ali neki su izrazili zabrinutost zbog postupanja sa migrantima na granici sa BiH. Povodom najave Hrvatske da se namjerava usredsrediti na vladavinu prava i bolje upravljanje migracijama, švedska parlamentarka Malin Bjork je rekla da je lično bila na sjeveru BiH i šta je tamo vidjela.

- Tamo je bilo 10.000 nezakonitih povrataka 2018. godine i čak 25.000 lani - poručila je Bjork i dodala da je tamo otišla nakon što je pročitala izvještaj o brutalnosti hrvatske granične policije.

Hrvatski poslanik EPP-a Tomislav Sokol (HDZ) odgovorio joj je da su to neistine jer izvještaj koji je spominjala nije, kako je rekao, od nadležnih tijela, naglasivši da Hrvatska poštuje zakone, na šta je odgovorila da je tokom svoje, kako je kazala, “vrlo kratke” posjete granici BiH i Hrvatske i sama vidjela te stvari.

Plenkoviću su i drugi prebacivali ponašanje Hrvatske sa migrantima, a on je odgovorio da “Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot”, da se nije kao druge odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice, već da se granica štiti sa 6.500 policajaca.

Profesor Dejan Jović i jedan od najuticajnijih intelektualaca u Hrvatskoj smatra da Hrvatska, koja zagovara i podržava proširenje EU, prije svega želi da iskoristiti predsjedavanje da bi mogla taj proces da koristi za postizanje nacionalnih interesa, prije svega u odnosu na BiH i Srbiju.

Predsjednica RS Željka Cvijanović istakla je nedavno za “Glas Srpske” da nema velikih očekivanja od hrvatskog predsjedavanja, ali i naglasila da je obaveza BiH da ispunjava uslove, sa nadom da perspektiva o članstvu postoji. Predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo naglasio je juče za “Glas Srpske” da je nepisano pravilo da najmlađa članica EU u obavezi da potencijalne kandidate vodi, uvodi i priprema za ulazak u EU zbog čega i očekuje iskorak BiH.

Proširenje

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kaže da će idućih šest mjeseci biti ključni za odnose sa zapadnim Balkanom, te najavila da će za nekoliko nedjelja predstaviti novu metodologiju proširenja.

- Ako želimo da samit u Zagrebu bude uspješan moramo da uradimo naš domaći zadatak. Zato ćemo predstaviti našu metodologiju proširenja da bismo razgovarali o modernizaciji, a prvenstveno dali našim prijateljima na zapadnom Balkanu perspektivu za početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom - poručila je Fon der Lajen.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.