Emir Kusturica: Andrić grad borba za opstanak i budućnost

Svjetlana Tadić 03.01.2013 06:09

Foto: Emir Kusturica: Andrić grad borba za opstanak i budućnost

Teško je povjerovati da neko ko stoji pred izazovom kao što je napraviti grad, može da sruši sve barijere. To sam naučio na filmu. Film kad započne mora da završi, a kod nas mnoga gradilišta započnu, pa nikada ne završe. Spoj dobre volje i dobre namjere rezultirao je uspjehom.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" proslavljeni srpski režiser i graditelj Emir Kusturica.

- To je borba za opstanak, taj projekat obezbjeđuje budućnost. Kod našeg naroda je ustaljena ona "sve što je puškom odbranjeno, životom izgubljeno", a ja hoću da nametnem model da dobri projekti obezbjeđuju opstanak naroda na tom terenu - rekao je Kusturica.

* GLAS: U Andrić gradu je proteklog vikenda otvorena ulica Mlade Bosne, apoteka, pivnica, pekara, zlatara... Šta će biti rađeno u idućem periodu?

KUSTURICA: Do Vidovdana je planirano otvaranje hotela, jednog studijskog prostora i škole. Hoću da napravimo, a već smo više od pola završili, nešto što bi nas svrstavalo u red onih naroda koji su hodali istim ulicama kakvim je koračao Tomas Man. Kad već imamo Andrića, zašto i građani ne bi mogli da osjete slast trgova, renesansnih pijaca, vodoskoka i svega onog što smo u lekcijama propustili i nismo imali renesansu. Andrić grad je, pored toga što pobuđuje i lokalprimitivizam, civilizacijska borba koja je nešto zakasnila, ali je civilizacijska. Mislim da ljudi to osjećaju i zato to postaje jedino gradilište koje posjećuju. Prošle godine broj posjetilaca je premašio 30.000.

* GLAS: Može li se reći da je Andrić grad zbog tolike pažnje već ispunio dio zadatka?

KUSTURICA: To se dešava zato što je Andrić grad u osnovi mitska ideja. Stvorena je već mitska slika grada koji naknadno nastaje, a koji je trebalo da nastane nekada. S obzirom na to da je vrijeme kategorija koju nijedan filozof nije ispitao, tako i ovaj grad može retroaktivno da se ubaci i biće svejedno da li je napravljen danas ili prije 300 godina, kada mu je bilo vrijeme. Hoću da kažem da se kod nas mnogo rušilo, mnogo je bijesa iskaljeno na arhitekturu i tragove, a današnja arhitektura je najčešće izraz korupcije. Kada se uđe u neku ulicu u Beogradu koja danas nastaje, ona pokazuje na to da je korupcija duboko u ideji našeg života, a tu korupciju niko ne može da dokaže. Ništa tako plastično kao ulica ne može da pokaže da je arhitektura jedini pravi izraz načina života.

* GLAS: Slijedi završetak Andrićevog instituta, za koji ste rekli da će biti treća po važnosti institucija srpskog naroda na prostorima bivše Jugoslavije. Koliko je to značajno za RS?

KUSTURICA: Andrićev institut bi trebalo da bude na tragu ozbiljnih institucija koje imamo, poput dvije akademije u Banjaluci i Beogradu. Andrićev institut, u stvari, treba da bude podrška i jednoj i drugoj akademiji i da se udruži sa pameću koja se preliva iz Banjaluke i Beograda i da stvori jedan stub srpskom narodu. Taj stub treba s jedne strane da bude putokaz, a s druge da narod podsjeća ko je, šta je i gdje ide.

* GLAS: Koliko Vam lično znači dosadašnji uspjeh na gradnji Andrić grada i kako sa ove distance komentarišete stavove mnogih nevjernih Toma, koji su govorili da tu ideju nije moguće sprovesti u djelo?

KUSTURICA: Teško je povjerovati da neko ko stoji pred izazovom kao što je napraviti grad, može da sruši sve barijere. To sam naučio na filmu. Film kad započne mora da završi, a kod nas mnoga gradilišta započnu, pa nikada ne završe. Spoj dobre volje i dobre namjere je rezultirao uspjehom. A zašto je to uspjeh, zato što se Višegradu vraća dignitet, dostojanstvo za koje je Andrić rekao da ga nije bilo. Gradio se most, a sada smo mu, praktično, doveli i grad. To je borba za opstanak, taj projekat obezbjeđuje budućnost. Kod našeg naroda je ustaljena ona "sve što je puškom odbranjeno, životom izgubljeno", a ja hoću da nametnem model da dobri projekti obezbjeđuju opstanak naroda na tom terenu.

* GLAS: Uskoro nas očekuje i "Kustendorf". Koja još iznenađenja spremate, osim dolaska velikih svjetskih zvijezda poput Monike Beluči, Brajana Ferija, Dejva Gilmora?

KUSTURICA: To je najznačajnije što se sada dešava, odnosno imamo gradove i sela koji imaju kulturnu namjenu i koji su stvoreni da bi servisirali svoj narod u najboljem smislu te riječi. Pored velikih zvijezda, na "Kustendorfu" očekujemo i mlade autore. U budućnosti planiram da i Višegrad bude poprište za druge festivale i za susrete koji obezbjeđuju jednu vrstu kontinuiranog kulturnog djelovanja.

* GLAS: Kakve festivale planirate za Višegrad?

KUSTURICA: Mi smo odrastali uz ozbiljnu i neozbiljnu muziku, a došlo se do toga da od Tome Zdravkovića stvorimo ideju o nižerazrednim folkerima. A ti folkeri su, nažalost, postali znak vremena u kojem živimo. Šta je poslenje, ne možeš ukinuti folkere, možeš im suprotstavljati ono što se u velikom svijetu zove ne samo treš kultura, već i subkultura, koja po definiciji nije loša, ali kod nas jeste. Ta dva poprišta će se prelivati jedan preko drugog. Mislim da će festival uroditi plodom ove godine, a onda ćemo dogodine formirati festival takozvane ozbiljne muzike, koja će biti unaprijeđena. Pokušaćemo da sa Nemanjom Radulovićem modernizujemo verziju Čajkovskog, kojeg on želi, a ja ću napraviti Prokofjeva "Petra i Vuka" sa "No smoking orkestra". Taj festival će se održati u junu na Mećavniku i u Višegradu.