Džon Olsen: BiH sama odlučuje o članstvu u NATO-u

Kada BiH dostigne potrebne standarde, NATO će je pozvati u članstvo, a odluka o tome kako će se o tom pitanju odlučivati, treba da bude donesena u samoj BiH.

Rekao je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" zamjenik komandanta NATO štaba u Sarajevu Džon Olsen.

- Svaka zemlja donosi svoju odluku kako da odluči o tim pitanjima. Neke zemlje odluče da imaju referendum o određenim pitanjima, a opet u drugim političari odlučuju za sve. Kako će BiH odlučiti, to je na vama i na vašim unutrašnjim strukturama i mehanizmima - rekao je Olsen.

* GLAS: Koji su to prioritetni koraci sa pozicije NATO-a kada je riječ o BiH?

OLSEN: Prvi korak jeste uknjižiti perspektivnu vojnu imovinu na BiH. Čim se to uradi, BiH može aktivirati Akcioni plan za članstvo u NATO tako što će podnijeti svoj godišnji državni plan. Poslije toga od BiH zavisi koliko će brzo ispunjavati ciljeve i zahtjeve koji su pred nju postavljeni u sklopu Akcionog plana. U nekim područjima postoji napredak, dok sa nekim to nije slučaj. Ono što je važno jeste činjenica da NATO članstvo podrazumijeva BiH kao državu. Slovenija je Akcionom planu za članstvo provela pet godina, Hrvatska sedam, Makedonija deset, Albanija deset.

* GLAS: U BiH postoje različiti stavovi o ulasku u NATO. Predstavnici Republike Srpske smatraju da o ovom koraku, građani treba da se izjasne na referendumu, te da je nedopustivo bilo kakvo uplitanje drugih zemalja, poput Turske. Kako to komentarišete?

OLSEN: Svaka zemlja donosi svoju odluku kako da odluči o tim pitanjima. Neke zemlje odluče da imaju referendum o određenim pitanjima, a opet u drugim političari odlučuju za sve. Odluka o tome kako će se u BiH o tom pitanju odlučivati, treba da bude donesena u njoj samoj.

Prema istraživanjima, u RS je oko 34 odsto anketiranih građana za ulazak u NATO, a u FBiH taj procenat iznosi 78 odsto. Što budu ljudi imali više informacija o prednostima članstva mislim da će biti zainteresovaniji za to. Ne znam kakve bi sada bile ankete i podaci. Međutim, NATO sarađuje samo sa vlastima na nivou BiH. Sve ostalo predstavlja unutrašnja pitanja. Ako se nastavi sa integracijskim procesima u jednom trenutku ćete dostići NATO standarde. To može biti za tri, pet ili sedam godina, to ne znamo. Kada dostignete standarde, NATO će vas pozvati u članstvo. Kako će BiH odlučiti, to je na vama i na vašim unutrašnjim strukturama i mehanizmima.

* GLAS: Šta BiH dobija eventualnim ulaskom u NATO, a šta NATO priključivanjem BiH?

OLSEN: Isto što i druge zemlje koje su stupile u NATO, pogotovo one koje su to učinile nedavno. Kao prvo to je više bezbjednosti i više stabilnosti, koje su osnova ekonomskog napretka, što je vidljivo i u zemljama koje su nedavno stupile u NATO. Kod njih je došlo do porasta stranih ulaganja, broja turista... Prednost je i u tome što će BiH izabrati svog ambasadora koji će je predstavljati u evroatlantskom vijeću i učestvovati u svemu onome što se tiče odbrane i bezbjednosti.

Mislim da je to velika prednost za vas, jer suverenitet države i dalje je apsolutan pod kišobranom NATO-a. Kada se radi o efektima priključivanja BiH na sam NATO, važno je napomenuti da je bezbjednost globalni problem da moramo raditi zajedno, u savezu ili sa partnerima da bi se oduprli tim prijetnjama.

* GLAS: Prema nekim procjenama, BiH bi 2014. godine mogla da postane članica NATO-a. Jesu li ove procjene realne?

OLSEN: BiH će punopravno članstvo biti ponuđeno čim ispuni uslove. Mislim da je 2014. preoptimistična, ali se nadam da će se u sljedećih  nekoliko godina pridružiti toj porodici. Ne mislim da će to trajati toliko dugo ukoliko vaša zemlja i političari budu predani da rade na tome. Nemoguće je reći koje godine će to biti.

* GLAS: U BiH ima oko 10.000 vojnika koji zemlju koštaju stotinama miliona maraka, a istovremeno raspolaže sa zastarjelom opremom i velikim količinama viška naoružanja. Da li će poslije eventualnog pristupanja NATO-u biti neophodne neke promjene?

OLSEN: Što se tiče strukture, veličine i misije Oružanih snaga, o tome odlučuje sama BiH, kroz pregled odbrane. NATO zanima profesionalizam OS, odnosno da li možete doprinijeti međunarodnim operacijama, da li možete pomoći civilnim vlastima u slučaju katastrofa i da li možete čuvati suverenitet države. Ja bih rekao da je ta brojka od 10.000 realna, ali tu postoji određena fleksibilnost i BiH može da smanji brojnost OS. Kada se radi o opremi, važno je da BiH izvrši modernizaciju OS. Imate i jako puno viška municije i naoružanja koje je zastarjelo, nestabilno i nesigurno i mi radimo sve što možemo da vam pružimo podršku da ga uništite, donirate ili prodate. Imate i jako puno neperspektivnih lokacija koje obezbjeđuju pripadnici OS, a bilo bi dobro da se ti vojnici obučavaju da bi bili profesionalniji u svom poslu.

Terorizam

* GLAS: BiH se danas suočava sa opasnim prijetnjama radikalnih grupa, vehabija, a desila su se i dva teroristička napada - na Ambasadu SAD u Sarajevu i na Policijsku stanicu u Bugojnu. Kako NATO gleda na to?

OLSEN: NATO filozofija glasi da ukoliko tješnje sarađujemo u svim ovim prijetnjama, bićemo jači. Što više radimo zajedno manja je vjerovatnoća da će tih napada biti više u budućnosti. Mi bismo voljeli da postanete punopravna članica NATO-a i mislimo da bismo imali bolji bezbjednosni aranžman. Ali nema nikakvih garancija kada govorimo o krivičnim aktivnostima. Ova pitanja, takva kakva jesu, više su za policiju, nego NATO.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.