Džims Mejl: Tužioci se plaše finansijske istrage

Najveći nedostatak finansijskih istraga u Republici Srpskoj i BiH je to što istražioci i tužioci dokazuju samo postojanje, odnosno elemente krivičnog djela i da je prekršen neki zakon, a ne posvećuju pažnju imovinskoj koristi koja je stečena tim djelom.

To je u intervju za "Glas Srpske" rekao savjetnik za istrage finansijskog kriminala u kriminalističkoj obuci američkog Ministarstva pravde (USDOJ/ICITAP)Džims Mejl.

- Čak i kad se obavi finansijska istraga, u odnosu na SAD i drugdje, u BiH se dokazi prezentuju na drugačiji način, što utiče na veliki broj optužnica koje padaju - kazao je Mejl, koji učestvuje u obuci inspektora Ministarstva unutrašnjih poslova RS u okviru priprema za sprovođenje Zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom.

* GLAS: Da li ste za ovih nekoliko dana, koliko boravite u MUP-u RS, uspjeli da sagledate glavne probleme sa kojima se inspektori suočavaju pri vođenju istraga u slučajevima finansijskog kriminala?

MEJL: To nije svrha ovog seminara. Mi govorimo o različitim praksama i metodima koji nisu u upotrebi u RS i BiH, a mogu se koristiti u radu policijskih službenika. Ovdje se često dokazuju elementi postojanja krivičnog djela iz oblasti finansijskog kriminala, a manje se radi na dokazivanju ostvarene koristi kroz to krivično djelo. Najveća razlika istrage ovdje u odnosu na SAD je nedovoljno korišćenje finansijske istrage, naročito u krivičnim djelima iz oblasti zloupotreba droga i slično. Nedovoljno se radi na dokazivanju toga na koji način je osumnjičena ili optužena osoba stekla imovinu prije nego je uhvaćena za krivično djelo.

* GLAS: Koji su glavni nedostaci u metodologiji i radu inspektora u RS?

MEJL: Kao nedostatak može se navesti to što se dovoljno dobro ne prati tok novca ostvaren kroz krivično djelo. To nije problem u RS, već i drugdje, kao i u drugim nadležnostima u BiH, pogotovo na državnom nivou. Čak i kad se obavi istraga, način na koji se dokazi ovdje u odnosu na SAD prezentuju često utiče na veliki broj optužnica koje padaju. Recimo, kada se istražuje trgovina drogama ili oružjem, istraga se obično fokusira na dokazivanje tog krivičnog djela, a ne na otkrivanje imovinske koristi koja je stečena i na koji način. Niko ne dokazuje otkuda nekom osumnjičenom ogromna imovina već samo da je počinio neko krivično djelo. MUP RS davno je prepoznao taj problem i zato je u RS usvojen Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom. Osim toga, da bi poboljšao finansijsku istragu, MUP RS osnovao je Jedinicu za finansijske istrage. Želimo da članovima te jedinice prenesemo načine i metode finansijske istrage iz SAD, da bismo im pomogli u radu.

* GLAS: Koje metode u istragama iz SAD ćete im prenijeti?

MEJL: Predstavićemo metode kojima se direktno utvrđuje finansijski profil nekog lica, odnosno šta imaju, šta duguju, koliko i šta troše mjesečno. Riječ je o nešto težim, ali ne tako složenim procedurama koje omogućavaju detaljnu analizu finansijske dokumentacije na osnovu koje bi se identifikovala imovina koja bi bila predmet oduzimanja. Prema tim metodama, od ukupne vrijednosti imovine osumnjičene osobe, koja se dobije tom analizom, oduzima se legalan i poznat izvor prihoda, da bismo pokazali da to lice posjeduje više imovine nego što ima prijavljen prihod. Inspektori MUP-a RS biće obučeni da se koriste metodima koji se primjenjuju u SAD u okviru priprema za sprovođenje Zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom. Cilj ove obuke je da se pomogne pripadnicima MUP-u RS da sprovode finansijske istrage. Na seminaru imamo praktične vježbe iz korupcije, trgovine drogama. Polaznici će konkretno morati da dokažu elemente krivičnog djela, ali i tokove novca i imovinsku korist stečenu krivičnim djelom, te da dokažu koja je to imovina koju treba oduzeti jer je nelegalno stečena.

* GLAS: Koliko je temeljna istraga važna u procesuiranju slučajeva finansijskog kriminala?

MEJL: Finansijska istraga svaku činjenicu, optužbu mora da podrži dokazom, odnosno nekim komadom papira koji dokazuje činjenicu optuženja. Znači, sve mora da se zasniva na dokumentaciji koja dokazuje optužbe da je počinjeno krivično djelo. Istraga je složena, ali ne teška i zahtijeva odgovarajući istražni napor istražioca i tužilaca. Sve počinje od praćenja finansijskih tragova koji vode dalje do drugih tragova. Cilj je da se u svim krivičnim djelima utvrdi vrijednost imovine osumnjičenog i kako je do nje došao.

* GLAS: Većina slučajeva privrednog kriminala u RS je u sudovima završila oslobađajućom presudom. Eksperti smatraju da su uzrok tome loša istraga i tanki dokazi tužilaštava predstavljeni sudu. Slažete li se sa tim?

MEJL: Vjerujem da je razlog što se "slika pola slike", odnosno dokazuje pola djela. Dokazuje se da je neko prekršio norme i zakone, a manje se posvećuje pažnja finansijskim zaradama ostvarenim tim kršenjima zakona. Osnovni motiv krivičnog djela iz privrednog kriminala je sticanje finansijske koristi i oduzimanje imovine je najveća kazna, veća od zatvorske kazne. Tog iskustva oduzimanja imovine stečene na takav način ovdje nema. Recimo, ovdje se kada se neko otkrije i uhvati sa pola kilograma droge, oduzima droga i novac zarađen preprodajom iste, ali niko nije dokazivao otkuda toj osobi recimo dvije ili tri kuće ili skupocjen automobil. Zato je neophodno usko osposobiti istražioce da rekonstruišu prihode optuženog i da mogu dokazati da je on živio mnogo boljim standardom nego što mu to dozvoljavaju legalno stečeni prihodi. Ako imate dobro osposobljene ljude koji znaju šta da traže i prate, onda ne može da padne optužba. U finansijskoj istrazi skoro sve se zasniva na materijalnim dokazima, a veoma malo na izjavama svjedoka. Izjave svjedoka nisu ključne. Takav pristup istrazi zahtijeva promjenu svijesti, nema ništa "na mišiće", nema ništa "danas". Zahtjeva strpljivost i dug rad. Da bi optužnica ostala, mora se dokazati da je neko stekao korist krivičnim djelom i koliku.

* GLAS: Kolika je odgovornost tužilaca koji rukovode istragama, a kolika samih istražioca?

MEJL: Odgovornost tužilaca, pa i onih koji vode istrage ovdje je da što kvalitetnije kontrolišu istragu da bi se prikupili što bolji i veći dokazi. Moraju da obezbijede da se ti dokazi predstave na način da tačno dokažu kako, na koji način je počinjeno krivično djelo i kakva je korist stečena njime. Vjerujem da su tužioci zatrpani predmetima, ali mora se shvatiti da oni nisu ekonomisti i često nisu upoznati sa predmetima finansijske istrage i to može biti razlog što dokaze ne pokazuju sudu na pravi način. Osim toga, na neki način se plaše da vode finansijsku istragu. Tužioci dokažu da je prekršen neki zakon, ali ne uspijevaju da dokažu finansijsku korist stečenu tim krivičnim djelom.

Kapaciteti RS

* GLAS: Može li RS sa sadašnjim kapacitetima i istražiocima, posebno u MUP-u, uspješno ostvariti započeti projekat oduzimanja imovine stečene kriminalom?

MEJL: Nemam sumnje da Republika Srpska sa kapacitetima koje posjeduje može uspješno da izvede i završi započete finansijske istrage. Imate odličnog šefa Jedince za finansijske istrage. Osim toga, postoji i volja i hrabrost za to. RS je usvojila Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom. Ako Jedinica ovaj zakon primijeni pravilno i počne da oduzima imovinu stečenu krivičnim, djelom promijeniće se na bolje praksa u oblasti finansijskih istraga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.