Foto: Džerard Selman: Tražićemo promjenu nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH
Suština kompletnog pokretanja strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa između BiH i Evropske unije jeste reforma Suda, Tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i dijelom apelacione nadležnosti Ustavnog suda BiH i upravo to ćemo potencirati tokom treće runde dijaloga.
Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske” ministar pravde Republike Srpske Džerard Selman.
- Daćemo prijedloge kako da glasi zakon o Sudu i Tužilaštvu BiH. Pjeru Mirelu smo rekli da želimo da otvorimo ta pitanja i da ćemo na dijalog doći veoma spremni. Ne postoji mogućnost da nas FBiH koči - istakao je Selman i dodao da postoje lobiji koji dijalog žele da povedu u pogrešnom pravcu.
* GLAS: Direktor za zapadni Balkan u Generalnoj direkciji za proširenje Evropske komisije Pjer Mirel boravio je u Banjaluci s ciljem pripreme treće runde strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa. Da li je postignuta saglasnost da na dnevni red budu stavljeni Sud, Tužilaštvo i VSTS, a ne sporedna pitanja?
SELMAN: Sastali smo se kako bi bio izbjegnut debakl koji je doživljen u novembru prošle godine na drugom sastanku u okviru strukturalnog dijaloga, kada nije bio usaglašen dnevni red ni lista učesnika. Rekli smo da nismo zainteresovani za iduću sjednicu dijaloga ako bi se na dnevni red stavila periferna pitanja, odnosno ona koja su sadržana u Strategiji pravde BiH za period 2008-2012. godina. Ministri pravde svakih šest mjeseci imaju sastanak u vezi sa realizacijom Strategije, to su tehnička pitanja i ne bi trebalo da opterećuju dijalog. Suština kompletnog pokretanja dijaloga je reforma pravosudnih institucija, Suda, Tužilaštva, VSTS-a i dijelom apelacione nadležnosti Ustavnog suda BiH. Mirelu smo rekli da želimo da otvorimo ta pitanja i da ćemo na dijalog doći veoma spremni. Sada očekujemo nacrt dnevnog reda pa ćemo vidjeti da li su naši prijedlozi uvaženi. Realno je da sjednica bude održana treće sedmice u junu, jer će se čekati mišljenje Venecijanske komisije.
* GLAS: Da li će RS na idućoj rundi dijaloga predložiti svoje verzije zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH?
SELMAN: Daćemo prijedloge kako treba da glasi zakon o Sudu i Tužilaštvu BiH. Kada se radi o Sudu BiH, on je uzročno-posljedična veza rada Tužilaštva. Tražićemo promjene člana sedam kojim se reguliše nadležnost Suda, da se on pozicionira da sudi samo za one predmete i krivična djela koja su utvrđena materijalnim zakonima BiH. Sud BiH nema apsolutno nikakve nadležnosti nad pravosudnim organima entiteta, niti može da sudi po zakonima entiteta. To je osnovni kamen spoticanja, kao i preuzimanje i vraćanje predmeta. Sud sada neovlašćeno primjenjuje određene zakone kada se radi o složenim krivičnim djelima, jer ti zakoni nisu važili u vrijeme izvršenja krivičnog djela i to je kršenje osnovnih načela prava. Iz tih razloga ćemo usloviti i nadležnost Tužilaštva BiH. Ako uspijemo da riješimo funkcionisanje tih institucija, predložili bismo da i nacionalna struktura od strane VSTS-a bude primijenjena na institucije BiH, pošto se takvi principi traže i u entitetima. Ako u tom smislu otpočne priča i ako postignemo određeni stepen saglasnosti, automatski bismo tražili da Apelaciono vijeće Suda BiH bude izmješteno i onda bismo mogli da razgovaramo o formiranju apelacionog suda BiH. Svakako, to ne bi bio vrhovni sud BiH i za RS je to pitanje zatvoreno. Prihvatljiv je apelacioni sud koji bi rješavao po žalbama na presude Suda BiH, a ne entitetskih sudova i s tim da tada Sud BiH ne bi imao mogućnost da preuzima entitetske predmete. Želimo dalje da pozicioniramo pravosudne institucije na nivou BiH potpisivanjem sporazuma, čime bismo dali legalitet i legitimitet nivou BiH.
* GLAS: Kakve smjernice ćete dati za VSTS i da li Vam je dostavljena verzija izmjena i dopuna zakona o VSTS-u? Da li je ona prihvatljiva za RS?
SELMAN: Na dijalogu ćemo reći kako smatramo da treba da se uredi rad VSTS-a, iako u okviru ove institucije već ima određenih najava za promjene, a koje su na liniji onoga što smo mi govorili i u Banjaluci i u Sarajevu. Nisu nam dostavili verziju izmjena zakona o VSTS-u. Ima naznaka da žele da razdvoje sudski od tužilačkog savjeta, te da u okviru njih postoje entitetska vijeća. Predlagali su i da se način i izbor članova radi na drugi način. Još je sve u fazi razgovora, ali mi i dalje insistiramo na tome da VSTS u ovakvom sastavu ne može više da radi, te da entiteti treba da formiraju svoja nadležna tijela za izbor sudija i tužilaca. Kada se radi o Ustavnom sudu BiH, tražićemo da se na nivou BiH donese zakon o Ustavnom sudu, kako bismo dio apelacione nadležnosti koju ima taj sud pozicionirali u skladu sa zaštitom osnovnih ljudskih prava. Sada je očigledno da Ustavni sud BiH, kada se u slučajevima otvara rasprava i rješavanjem pitanja u meritumu, a koja se odnose na entitetske presude, obavlja istovremeno i funkciju vrhovnog suda.
Kompletan intervju možete pročitati u štampanom izdanju “Glasa Srpske”
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.