Dvije decenije od zločina u Tuzli nema kažnjenih

Tuzla - Paljenjem svijeća i polaganjem bijelih ruža juče je u Tuzli obilježeno 20 godina od zločina muslimanskih snaga nad 200 vojnika JNA koji su se 15. maja 1992. godine mirno povlačili iz BiH.

Pomen

Kolona od oko 200 članova porodica ubijenih vojnika, preživjelih učesnika zločina, predstavnika udruženja žrtava Odbrambeno-otadžbinskog rata, među kojima je bio i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, prošetala je Brčanskom maltom sa bijelim ružama i upaljenim svijećama.

Šetnja i vjerski obred koji je obavljen na mjestu zločina  protekli su mirno, uz pojačano policijsko obezbjeđenje.

Učesnik “tuzlanske kolone” Slavko Novaković rekao je da bivši gradonačelnik Tuzle Selim Bešlagić i druga lica koja su učestvovala u ovom zločinu treba da budu procesuirani.

- Sa Selimom Bešlagićem bilo je dogovoreno da se kolona mirno povuče, ali je ona mučki napadnuta i poginuli su nedužni ljudi - rekao je Novaković.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić kazao je da vlasti Srpske neće prestati da tragaju za pravdom sve dok odgovorni za zločinački napad na kolonu vojnika JNA, koja se mirno povlačila iz Tuzle, ne budu procesuirani.

Đokić je poslije pomena stradalim na Brčanskoj malti rekao da se znaju imena onih koji su nosioci organizacije ovog  napada i da vlasti RS žele da pravda bude dovedena do kraja.

- Ono što ovim skupom želimo da istaknemo jeste da smo veoma razočarani što pravosuđe u BiH i Haški tribunal nisu procesuirali odgovorne za ovaj ratni zločin i nećemo se umiriti u traganju za pravdom, a pravda je da svi odgovorni za ratne zločine moraju odgovarati - rekao je Đokić.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih i nestalih RS Nedeljko Mitrović ocijenio je da je na sceni pravosudni politički inženjering, jer je neshvatljivo da niko nije kažnjen za očigledan zločin počinjen u Tuzli, ne samo nad vojnicima, nego i nad civilima zaposlenim u tadašnjoj JNA.

Obilježavanje zločina u Tuzli nastavljeno je služenjem parastosa na groblju Pučile u Bijeljini, a na spomen-kosturnici položeno je cvijeće.

Prilikom dogovorenog povlačenja 92. motorizovane brigade JNA iz kasarne “Husinska buna” iz zasjede je ubijeno najmanje 50, a ranjena su 44 vojnika JNA.

Ovaj zločin izveden je samo 12 dana poslije sličnog masakra u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Isplaniran zločin

Napad na 92. motorizovanu brigadu, koja se povlačila iz kasarne “Husinska buna” sa oko 200 motornih vozila i oko 600 starješina i vojnika, izveli su 15. maja 1992. godine pripadnici lokalne Teritorijalne odbrane i policije, uz pomoć paravojne formacije “Zelene beretke”.

Prema sporazumu o mirnom povlačenju JNA sa teritorije BiH, a na osnovu dogovora komandanta kasarne pukovnika Mileta Dubajića i lokalnih vlasti, evakuacija je trebalo da počne u 15 časova, ali su lokalne vlasti inscenirale spor oko predaje dijela naoružanja TO Tuzla.

Kasnije će se ispostaviti da je to bio dio plana za razmještanje snajperista na pravcu povlačenja JNA i mjestu zasjede.

Da je napad na kolonu JNA unaprijed dobro planiran i pripreman, pokazale su i zapreke na putevima, kopanje rovova, izrada zaklona, isturanje ježeva i krstila na put i izvlačenje nagaznih mina na kanapu.

Poslije pregovora u kojima je postignut kompromis, evakuacija kasarne počela je u 19 časova. U trenutku kada je posljednja trećina kolone, dolazeći iz Skojevske ulice, prolazila raskrsnicu Brčanska malta, po njoj je iz okolnih zgrada i zaklona osuta paljba vatrenim oružjem, “zoljama” i drugim zapaljivim sredstvima.

U eksplozijama i plamenu na licu mjesta život su izgubila 32 vojnika, a povrede su bile tako teške da je sutradan u bolnici samo sedam žrtava moglo biti identifikovano.

Raspoređeni snajperisti prvo su pucali i ubijali vozače vojnih vozila da bi ih zaustavili i blokirali dalji prolaz, a onda su pucali u vojnike i sanitetsko osoblje, koji su tako opkoljeni bili laka meta.

Pripadnici TO Tuzla zatim su išli duž zaustavljene kolone i ranjene vojnike brutalno likvidirali u vozilima. Na putu za bolnicu u sanitetskom vozilu pobijeno je 17 ranjenika udarcima čekića u čelo, a tijela ostalih su noću odvezena na gradsku deponiju i zatrpana buldožerom.

Na audio-zapisima zabilježeno je kako dežurni u Operativnom štabu javne bezbjednosti Tuzla Ilija Jurišić naređuje napad na kolonu, navodeći pri tom i komande kao što su “Pucaj” i “Ne dovodi”, iz čega se može zaključiti da nije želio zarobljenike.

Bez pravde za žrtve

Haški tribunal je u “slučaju Tuzlanska kolona” za četiri osobe dao oznaku “A”, što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično djelo ratnog zločina i dovoljno dokaza da te osobe budu procesuirane.

Međutim, Tužilaštvo BiH je, decembra 2009. godine, prekinulo istragu protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih u “slučaju Tuzlanska kolona”.

Starješina MUP-a BiH Ilija Jurišić za ratni zločin u Tuzli prvostepenom odlukom Okružnog suda u Beogradu osuđen je na 12 godina zatvora, ali je tu odluku poništio Apelacioni sud. Ponovljeno suđenje Jurišiću počelo je u Specijalnom sudu u Beogradu jula 2011. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.