Dvanaest godina od stradanja Srba u Zapadnoj Krajini

Tražimo od pravosudnih organa u BiH i Hagu da kazne zločince, koji su ubili nevine i uništili njihovu imovinu, poručio Zoran Tegeltija... I Srbi su u proteklom ratu bili žrtve i to mora da zna međunarodna zajednica, rekao Milorad Dodik

MRKONjIĆ GRAD - Povodom obilježavanja dvanaeste godišnjice od stradanja Srba u 13 zapadnokrajiških opština, u mrkonjićkom Domu kulture u srijedu je održana duhovna akademija. Na akademiji su govorili predsjednik republičke Vlade Milorad Dodik, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Boško Tomić, načelnik mrkonjićke opštine Zoran Tegeltija i istoričar Savo Cvjetinović, a uz najviše zvaničnike Srpske, njoj su prisustvovali republički parlamentarci, delegacija zajedničkih institucija BiH, zapadnokrajiških opština, Boračke organizacije, crkve... Zoran Tegeltija je podsjetio na "najcrnje dane Mrkonjić Grada" u njegovoj petovjekovnoj istoriji, na period od 10. oktobra 1995. do 4. februara 1996. godine. - Danas se molimo za pokoj duše nevinim srpskim žrtvama u zapadnokrajiškim opštinama. Molimo se i prisjećamo zločina u našem gradu i pitamo se zašto za to niko još nije odgovarao. Zato opominjemo pravosudne organe u BiH i Hagu i tražimo od njih da kazne počinioce zločina. Vjerovali smo da možemo odbraniti naš grad, a onda je došao 10. oktobar 1995. godine. Napuštajući grad pod kišom granata osjećali smo se sami, napušteni i zaboravljeni. I danas osjećamo da nije moralo tako biti... - rekao je Tegeltija. Kada su se Mrkonjićani vratili u svoj grad nakon petomjesečnog izbjeglištva, našli su spaljene kuće, sela, masovnu grobnicu sa 181 ubijenim srpskim civilom i vojnikom. U manjim grobnicama pronađeno je još 400 žrtava, od čega 262 s područja mrkonjićke opštine. Opljačkana su sva preduzeća, porušeno 80 odsto stambenog i uništen sav stočni fond. Ratna šteta procijenjena je na više od 670 miliona maraka. - Zbog svega što je naš grad i njegovi stanovnici pretrpjeli Skupština opštine donijela je odluku da tuži državu Hrvatsku za ratnu štetu i zločin. Novac nam nije toliko bitan. Ovo je za nas moralno pitanje, pitanje svakog Mrkonjićana. Tužićemo se koliko bude potrebno, sve dok ne dođemo do istine i pravde - naglasio je Tegeltija. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Boško Tomić podsjetio je da su u Krajini 1995. godine počinjeni nezapamćeni zločini nad nedužnim srpskim stanovništvom. - Na povampirenom pohodu združenih snaga Armija BiH i regularne hrvatske vojske od jula do oktobra 1995. godine stradale su hiljade nevinih ljudi, uglavnom civila. Zločinci su zapalili i porušili sve što im se našlo pod rukom, a sa ovih prostora protjerano je više od 120 hiljada Srba. Nemoguće je objasniti zašto za ta zlodjela i nakon 12 godina niko nije odgovarao. Ali, došlo je vrijeme da istina progovori. Međunarodna zajednica mora da shvati da i Srbi imaju pravo na pravdu - rekao je ministar Tomić. On je podsjetio da Republika Srpska nije poklonjena Srbima, nego je ona u ratu izvojevana. - Ona je naša i ostaće naša - poručio je ministar Tomić. Predsjednik Vlade Milorad Dodik se prisjetio dugih izbjegličkih kolona Srba koje su se kretale prema Banjoj Luci i Srbiji. - Zajednička država se ne može graditi stalnim ukazivanjem na kolektivnu odgovornost Srba. Ovi zločini su dokaz da to nije tako. Srbi su prihvatili da svi oni koji su vršili zločin u ime Republike Srpske budu procesuirani. Nažalost, to ne vidimo kod druge strane - rekao je premijer Dodik. On je dodao da je u proteklom ratu stradalo 30 odsto Srba, što se poklapa sa brojem srpskog življa u BiH. - Međutim, tu istinu ne želi da prihvati čak ni međunarodna zajednica, koja je progledala kroz prste hrvatskoj vojsci koja je okupirala ovo područje. Zato im je bilo važno da se o ovom zločinu i dalje ćuti Upravo zbog toga je važno da danas o tome govorimo kako stradanje našeg naroda ne bi palo u zaborav - rekao je Dodik. O stradanju Srba u Krajini govorio je istoričar Savo Cvjetinović. - Posljedice agresije, poznate u neprijateljskim dokumentima kao nastavak "Oluje" ili operacija "Južni potez" je pad 13 zapadnokrajiških opština i stradanje stanovnika koji nisu uspjeli da pobjegnu kao i razaranje okupiranih gradova i sela. Protjerano je više od 120 hiljada Srba sa vjekovnih ognjišta, ubijeno 2.082 lica, a još 314 lica vode se kao nestali. U odbrani ovih opština u ratu je poginulo oko četiri hiljade ljudi - podsjetio je Cvjetinović. On je zapitao zašto za ove zločine niko nije odgovarao, a protiv nikoga još nije ni podignuta optužnica. S. DAKIĆ PROGRAM U Kulturno-umjetničkom programu nastupili su glumci Jelena Žigon, Dušan Jakešić, Nebojša Zubović, Karolina Mihajlović, uz klavirsku pratnju Zorana Nikolića, te Ansambl "Banjalučanke" i Muški pjevački oktet "Sveti Platon Banjalučki" iz Banje Luke. ODŠTETA - Od Hrvatske zahtijevamo 670 miliona maraka odštete. Ali, kada bismo mogli da biramo sav ovaj novac bismo dali za jedan ljudski život - rekao je načelnik opštine Mrkonjić Grad Zoran Tegeltija. NAPAD - Združena hrvatsko-muslimanska vojska potpomognuta snagama za brze intervencije NATO pakta ostavile su pustoš u Krajini. Imali su prednost u ljudstvu, oružju, municiji... Za zajednički napad na Srpsku sporazum su 22. jula 1995. godine u Splitu potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Poštujući ovaj sporazum, Hrvatska je protiv VRS, između ostalih, angažovala četvrtu i sedmu gardijsku brigadu iz Splita i Varaždina, 126. domobransku pukovniju iz Sinja i izviđačko diverzantsku satniju Glavnog stožera hrvatske vojske... Tu su bile i snage HVO, 60. gardijska desantna bojna i 22 diverzantski odred i specijalna jedinica MUP-a Herceg-Bosne, u sadejstvu sa Petim korpusom Armije BiH - rekao je Cvjetinović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.