Dužnici ne mare za sram, dug veći za 100 miliona

Sarajevo - Dug za PDV na kraju prošle godine iznosio je 368,3 miliona KM i veći je za skoro 100 miliona u odnosu na početak 2014. godine kada je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prvi put objavila spisak najvećih dužnika očekujući da će taj potez uticati na dužnike da izmire obaveze i pobjegnu sa liste srama.

Prvih deset pozicija po visini duga i nakon tri godine zauzimaju skoro ista preduzeća i institucije, koji su dugovanja povećali za više od 21 milion KM. Oni su 1. januara 2014. godine dugovali 61,25 miliona KM, a na kraju 2016. dug je narastao na 82,93 miliona.

Na najnovijoj listi UIO BiH nalazi se 2.579 dužnika za PDV, a čak 114 preduzeća duguje više od milion KM. U gomilanju duga prednjači preduzeće "Gras" Sarajevo, koje je početkom 2014. bilo četvrto na listi sa 6,68 miliona KM neizmirenih obaveza, a prema posljednjem izvještaju je ubjedljivo najveći dužnik sa čak 18,05 miliona. Drugo na listi dužnika je preduzeće "MB Kekerović" iz Laktaša koje je 2014. godine zauzimalo neslavnu prvu poziciju. Ova firma je za tri godine povećala dugovanja za 1,73 miliona, odnosno sa 9,13 miliona na 10,86 miliona KM. Zanimljivo je da je prije tri godine tada najveći dužnik "MB Kekerović" dugovao duplo manje nego sada "Gras" koji je na čelu liste.

Kao i početkom 2014. godine, i na najnovijoj listi među deset najvećih dužnika za PDV je Direkcija za robne rezerve RS čija dugovanja trenutno iznose 9,48 miliona, a prije tri godine bila su 7,59 miliona KM. Na četvrtoj poziciji je preduzeće "Đuša" iz Fojnice sa dugom od 8,59 miliona KM, što je povećanje za 1,3 miliona, dok je novi na listi među deset najvećih "Janus" iz Brčko distrikta koji duguje 7,63 miliona maraka. Novi dužnik među prvih deset je i "Petrol" iz Ljubuškog koji se sa 4,91 milionom maraka našao na desetom mjestu.

Načelnik Odjeljenja za komunikacije u UIO BiH Ratko Kovačević ističe da je jasno da nije postignut očekivani efekat da objavljivanjem liste najvećih dužnika bude povećano izmirivanje njihovih obaveza.

- Naš glavni cilj kada smo odlučili da objavimo imena dužnika bio je da svi uredni poreski obveznici vide javno ko su dužnici i da znaju s kim ne bi trebalo da sklapaju poslovnu saradnju - naveo je Kovačević.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je problem u tome kako je PDV definisan jer su oni koji isporučuju robu obavezni da plate PDV bez obzira na to da li su prodatu robu i naplatili.

- Tu dolazimo do uspostavljanja lanca nelikvidnosti koji počinje najčešće od budžetskih korisnika. Oni koji su isporučili robu moraju da plate PDV, a novac će sačekati dok se ne pojavi u budžetu. Pošto je povezan sistem, odnosno začarana spirala, jedno dugovanje izaziva drugo. Treba imati u vidu i stanje u privredi, odnosno njenu izraženu nelikvidnost. Kakav epilog stvari mogu da dobiju najbolje oslikava primjer iz Hrvatske gdje je kompanija koja je pravila tunele za tamošnju vladu propala jer nije mogla da izmiri svoje obaveze budući da nije dobila novac iz budžeta - rekao je Pavlović.

On smatra da, uprkos tome što objava liste dužnika nije dala pozitivne efekte, treba nastaviti sa njenim ažuriranjem.

- Treba objavljivati spisak dužnika kako bi ljudi koji rade sa drugim kompanijama imali uvid u situaciju jer bi, ne znajući da je kompanija u problemima, mogli doći u situaciju da nikada ne zatvore svoje papire - rekao je Pavlović.

Objavljivanje takozvane liste srama dalo je pozitivne efekte u Hrvatskoj gdje je znatan broj dužnika u kratkom roku izmirio obaveze.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.