Duško Šnjegota: Javna preduzeća zrela za reviziju

Da se počne sa revizijom javnih preduzeća zaista bih bio u velikoj dilemi gdje bih prije otišao. Imamo niz institucija u kojima revizori nikada nisu bili, a među njima su zdravstvene ustanove i komunalna preduzeća. Nameće se priča o Kliničkom centru Banjaluka, "Šume" su u istom rangu, "Željeznice" imaju svoje probleme, "Pošte" su negdje na tom spisku.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" glavni revizor Glavne službe za reviziju javnog sektora RS Duško Šnjegota.

- Postoje dijelovi sistema, kao što su poljoprivreda i zdravstvo gdje se mora napraviti drugačija organizacija čitavog sistema. Potrebna je racionalizacija koja će proizvesti uštede - rekao je Šnjegota.

* GLAS: Kako ocjenjujete rad institucija Srpske u prošloj godini?

ŠNjEGOTA: Uradili smo polovinu planiranih revizija, a ako gledamo strukturu mišljenja koja smo dali, uglavnom je stanje na istom nivou kao i prošle godine. Najvećim dijelom mišljenja sa rezervom dali smo zbog neusklađenosti propisa. Neusklađenost postupanja rezultat je sistemskih problema. Primjer su podsticaji za poljoprivredu, iz ugla finansijskih izvještaja nije ništa sporno, ali stvoreno je daleko više obaveza nego što se može isfinansirati.

* GLAS: Koji su najveći propusti institucija, a u kojim oblastima se stanje poboljšalo?

ŠNjEGOTA: Jedno od sistemskih pitanja je nagrađivanje za posebne rezultate u radu, jer Zakon o platama daje pravo da se neko nagradi, a s druge strane, nije dalje razrađen mehanizam kako to uraditi. Tako da imamo različito ponašanje kako se te nagrade daju, pa čak i subjektivnih uticaja na to ko može ili ne dobiti nagradu. Česti su propusti i u javnim nabavkama, gdje ima subjektivnih propusta, svjesnih i nesvjesnih postupanja, čak situacija da se uopšte ne sprovode javne nabavke, a morale bi, do toga da se odstupa od uslova koji su dati u tenderu, do uslova koji su ugovoreni.

Takođe, imamo i slučaj da su u 2012. godini veća odstupanja od raspoloživih sredstava nego što je bilo u 2011. godini. Ne može se isključiti da u institucijama svjesno koriste nedorečenosti u zakonima da određena sredstva zloupotrijebe.

* GLAS: Koje su to institucije trošile više nego što su imale novca na raspolaganju?

ŠNjEGOTA: Najveći iznos odstupanja će biti u segmentu podsticaja u poljoprivredi. Radi se o 49 miliona, s tim da je u 2013. planirano 28 miliona za te namjene. U fondovima je stanje dosta teško, završen je izvještaj Zavoda za dječiju zaštitu RS, tu je bilo odstupanja oko tri miliona. Tih problema ima i u Zavodu za zapošljavanje, a pretpostavljam da će tako biti i u Fondu zdravstva i Fondu PIO.

* GLAS: Da li ima negativnih mišljenja na rad institucija?

ŠNjEGOTA: Za sada nema, ali ne mogu govoriti unaprijed. Imali smo jedno negativno mišljenje za lokalnu zajednicu.

* GLAS: Gdje vidite prostor za uštede u institucijama RS?

ŠNjEGOTA: Postoje dijelovi sistema, jedno je poljoprivreda, a drugo je sistem zdravstva gdje se mora napraviti drugačija organizacija čitavog sistema, racionalizacija koja će proizvesti uštede. Ako sistem ostaje isti, vi nemate puno prostora za dodatne uštede, jer onda dovodite u pitanje funkcionisanje takvog sistema. Može se postići efekat na većem kontrolisanju inspekcija kako bi bio povećan stepen naplate obaveza.

* GLAS: Hoće li biti revizije javnih preduzeća? Gdje biste prvo otišli u kontrolu?

ŠNjEGOTA: Kao glavni revizor ne mogu odlučiti samostalno da se radi ta revizija, to odlučuje skupštinski Odbor za reviziju kome ću to predložiti. Imamo niz institucija u kojima revizori nikada nisu bili, kao što su zdravstvene ustanove. Pored njih, tu su i javna preduzeća, obično se govori o "Željeznicama", "Šumama", ali u RS ima 149 javnih preduzeća. Posebno bih izdvojio komunalna preduzeća, treba li da idemo dalje od Banjaluke, slučaja "Toplane", "Vodovoda". Da krenem u reviziju, zaista bih bio u velikoj dilemi, jer prosto ne znam gdje bih prije. Nameće se priča o Kliničkom centru Banjaluka, "Šume" su u istom rangu, "Željeznice" imaju svoje probleme, "Pošte" su negdje na tom spisku.

* GLAS: Pisali ste istražnim organima. Da li ste zadovoljni kako reaguju na izvještaje revizije? Kako postići da se više postupa po izvještajima?

ŠNjEGOTA: Relativno mnogo izvještaja je dostavljeno organima, a ne znam da se nešto desilo u smislu konačnih rezultata. Revizorski izvještaj nije sam po sebi dokaz za prekršajno ili krivično djelo, ali može dati smjernicu za dalje istrage. Predložio sam sastanak na kojem ćemo usaglasiti šta je to što mi njima treba ili ne treba da dostavljamo.

Objektivnost

* GLAS: Mnogi su čekali Vaše revizorske izvještaje sumnjajući da neće biti objektivni s obzirom na to da ste radili u Vladi. Kako sada odgovarate onima koji su mislili da nećete dobro raditi taj posao?

ŠNjEGOTA: Možda je neko sebi mogao dati pravo u decembru da sumnja u moju nezavisnost, ali u Skupštini niko nije glasao protiv mog imenovanja. Oni koji su imali neku skepsu, bili su uzdržani od glasanja. Sada kada smo na pola revizorskog ciklusa, mislim da su izvještaji demanti sumnjama o nezavisnosti. Svako ima pravo na svoje mišljenje i zaključke, ali od mene niko ne očekuje, niti se ja tako ponašam, niti bih se ponašao da zaštitim bilo koga ili friziram revizorske izvještaje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.