Duško Šnjegota, glavni revizor Glavne službe za reviziju javnog sektora RS: Nalazi revizora se nastoje osporiti, dok propusti ostaju

Javne institucije u RS godinama prave iste propuste u radu, a koji se najčešće odnose na nepravilnosti u javnim nabavkama, zapošljavanju, ali i kršenje budžetskih propisa.

 Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" glavni revizor Glavne službe za reviziju javnog sektora RS Duško Šnjegota istakavši da je na adresu glavnog republičkog tužioca u ovoj godini proslijeđeno 12 izvještaja koji se odnose na devet subjekata obuhvaćenih revizijom.

- Umjesto odgovarajuće reakcije nadležnih s ciljem rješavanja problema na koje ukazuju revizori, u posljednje vrijeme imamo reakcije u pravcu pokušaja osporavanja revizorskih nalaza, što je pogrešno i kontraproduktivno - rekao je Šnjegota dodajući da ga je iznenadila izjava ministra finansija RS Zorana Tegeltije da Glavna služba "ucjenjuje Vladu RS svojim neprimjerenim izvještajima". Šnjegota poručuje da se radi o paušalnoj i ni na čemu zasnovanoj optužbi.

* GLAS: Glavna služba za reviziju javnog sektora RS objavila je u proteklom periodu izvještaje o reviziji ministarstava, republičkih institucija, ustanova i opština. Koliko ste zadovoljni poštovanjem propisa?

ŠNjEGOTA: Aktuelni podaci iz registra revizorskih preporuka datih kroz finansijsku reviziju upućuju na zaključak da nema nekih značajnijih promjena u ovoj oblasti, odnosno da je 57 odsto preporuka realizovano u potpunosti, 23 djelimično, a da je 20 odsto potpuno nerealizovano. Postoji značajan prostor za dodatno unapređenje i aktivniji odnos subjekata revizije prema revizorskim preporukama, čime bi temeljne karakteristike sistema upravljanja javnim novcem zasigurno bile poboljšane.

* GLAS: Koji su najčešći propusti?

ŠNjEGOTA: Posebno je zabrinjavajuće to što se iz godine u godinu ponavljaju isti ili slični propusti. To se, prije svega, odnosi na propuste i nepravilnosti u oblasti javnih nabavki, zapošljavanja i primjene budžetskih propisa. Kada je riječ o budžetskim propisima, potpuno je očigledno da se kroz proces planiranja budžeta u dovoljnoj mjeri ne uvažavaju realne mogućnosti u pogledu finansiranja javne potrošnje u datom periodu. To, pored ostalog, dovodi i do određenih improvizacija u procesu izvještavanja o izvršenju budžeta i stvaranja pogrešne slike o stvarnom finansijskom položaju subjekta revizije, odnosno javnih finansija uopšte. Nažalost, iznos obaveza koje nastanu, a koje ne mogu biti plaćene u jednoj fiskalnoj godini, raste što pored činjenice da se na taj način krše postojeća budžetska pravila, otežava realizaciju tekućih aktivnosti, programa, projekata kod brojnih budžetskih korisnika.

* GLAS: Ministar finansija RS Zoran Tegeltija izjavio je da pokušavate da "ucjenjuje Vladu RS svojim neprimjerenim izvještajima, prvenstveno o reviziji učinka i reviziji konsolidovanih finansijskih izvještaja". Kako to komentarišete?

ŠNjEGOTA: Radi se o paušalnoj i ni na čemu zasnovanoj optužbi. Ipak, bilo bi svakako korisno i korektno, prije svega prema revizorskom osoblju i široj javnosti, da svako ko ima bilo kakve informacije o nedopuštenim aktivnostima glavnog revizora ili bilo koga drugog, a posebno ministar finansija koji je i te kako u toku svih dešavanja u javnim finansijama, pa tako i onih koja se direktno ili indirektno tiču revizije, javno iznese konkretne dokaze na kojima zasniva svoju optužbu. Što se mene lično tiče, sav moj rad, ne samo u poziciji glavnog revizora već i godinama unazad, bio je javnog karaktera, odnosno u najvećoj mogućoj mjeri transparentan, pa je svima koji ga prate potpuno jasno da se iza ovakve izjave krije pokušaj diskreditacije glavnog revizora i službe kojom rukovodi. Isto tako, opšte je poznato da glavni revizor nema ni jednog jedinog dana provedenog u bilo kakvim aktivnostima političkog karaktera, pa čak ni u vrijeme kada je bio pomoćnik ministra finansija. I tada nije bio angažovan po političkoj, već stručnoj osnovi.

* GLAS: Šta je sporno u navedenom izvještaju?

ŠNjEGOTA: Što se "spornog" izvještaja tiče, on je, kao i svaki drugi, sačinjen i u skladu sa zakonom i relevantnim revizorskim standardima, smjernicama, metodologijama i drugim aktima, te ne postoji niti jedan osnovani argument koji ide u prilog ocjeni da se radi o neprofesionalnom i tendencioznom izvještaju. Uostalom, Ministarstvo finansija se u svom posljednjem saopštenju za javnost pozvalo upravo na revizorski izvještaj sačinjen za samo ministarstvo kao budžetskog korisnika, u kome je izraženo pozitivno revizorsko mišljenje. Da li bi iz toga trebalo da zaključimo da je za Ministarstvo finansija izvještaj sasvim u redu ako je pozitivan, a ako nije, da se radi o tendencioznom i neprofesionalno sačinjenom izvještaju? Pri tome, oba izvještaja uradila je ista služba, potpisao isti glavni revizor i u oba slučaja Ministarstvo finansija predstavlja ključnog aktera na revidiranoj strani.

* GLAS: Da li Vas je iznenadio ovakav stav ministra finansija?

ŠNjEGOTA: U suštini, da. Sve naprijed navedeno, kao i događaji i komentari koji su uslijedili nakon takvog javno iznesenog stava, jasno upućuju na zaključak da se radi o pokušaju da se izvrši direktan politički pritisak na glavnog revizora i Glavnu službu i to na jedan krajnje neprimjeren i beskrupulozan način. Sa svoje strane, oštro osuđujemo takvo neprimjereno ponašanje i pozivamo sve relevantne političke aktere u RS da se ubuduće suzdrže od sličnog djelovanja, jer time nanose neprocjenjivu štetu ne samo Glavnoj službi za reviziju, već i RS. Podsjećamo da je javna revizija jedan od osnovnih stubova svakog uređenog pravnog entiteta i da se bilo kakvim urušavanjem temelja na kojima se zasniva njeno funkcionisanje direktno urušavaju i temelji tog entiteta. Vjerujemo da to u RS niko ne želi.

Disciplina

* GLAS: Šta treba da bude urađeno s ciljem poboljšanja finansijske discipline u javnom sektoru RS?

ŠNjEGOTA: Potreban je veći stepen realizacije revizorskih preporuka, posebno onih koje su date kroz finansijsku reviziju. S druge strane, subjekti u javnom sektoru mogu, što i jeste njihova direktna odgovornost, da učine mnogo toga kako bi poboljšali finansijsku disciplinu. U najkraćem, važeći zakoni i drugi propisi moraju se poštovati ili, ako ima opravdanog osnova za to, treba ih mijenjati i prilagođavati realnim potrebama i mogućnostima, ali opet poštovati dok su na snazi. O tome ne bi smjelo da bude nikakve polemike. Najgore stanje je ono u kome se propisi konstantno krše, a odgovornost u vezi s tim izostaje.

_

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.