Dunjić: Obezbijediti i Srbima iste uslove za obilježavanje stradanja

Istočno Sarajevo - Pododbor Vlade Republike Srpske za obilježavanje značajnih istorijskih događaja traži od vlasti u Federaciji BiH da omoguće iste uslovu koje imaju i Bošnjaci i Hrvati kada obilježavaju stradanja u Srpskoj, izjavio je danas predsjednik Pododbora Velimir Dunjić.

On je rekao da je odluka Odbora Vlade Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova od 21. aprila da obilježavanje zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu ove godine bude organizovano samo u Miljevićima u Istočnom Sarajevu, a ne i na mjestu stradanja, iznuđena i privremena zbog ponašanja vlasti u Sarajevu.

Vlasti u Sarajevu, naveo je on, nikako ne dozvoljavaju postavljanje spomen-ploče sa neutralnim i pomirljivim sadržajem, kao ni članovima porodica stradalih pripadnika JNA da odu do mjesta gdje je zločin i počinjen.

"Na spomen-ploči je doslovno trebalo pisati: žNevino stradalim pripadnicima JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godinež", rekao je Dunjić nakon današnje sjednice Podobora u Istočnom Sarajevu.

On je podsjetio i da su kamere prošle godine nakon obilježavanja zločina u Dobrovoljačkoj ulici zabilježile da su cvijeće i svijeće završili u kontejneru za smeće nakon što ih je navodno "samoinicijativno" uklonio radnik "Gradske čistoće".

"Ne želimo više ni da pristajemo da se nehrišćanski vjerski obred stradalim pripadnicima JNA služi na stajalištu i ulici, a ne na mjestu stradanja", poručio je Dunjić.

Predsjednik Pododbora je ukazao i na upitnu garanciju bezbjednosti s obzirom na to da takozvane "Zelene beretke" u Sarajevu isti dan ogranizju obilježavanje 25 godina od "odbrane grada".

"Ne plašimo se da odemo nego želimo iste uslove koji imaju oni na teritoriji Republike Srpske. Podsjetiću da je /tadašnji predsjednik Predsjedništva takozvane Republike BiH/ Alija Izetbegović obećao i garantovao bezbjednost pripadnicima JNA u Sarajevu, da bi nakon događaja 3. maja izjavio da je to istorijska pobjeda Sarajlija", rekao je Dunjić.

On je ukazao da je odluka da se u Miljevićima obilježava sjećanje na zločine u Dobrovoljačkoj ulici privremenog karaktera, odnosno riječ je o tome da se obilježava u Istočnom Sarajevu do onog trenutka kada bude bilo odobreno postavljanje spomen-ploče i da se oda počast stradalim na mjestu zločina.

"Neko se zalaže da /Sarajevo/ bude evropski, demokratski i multietnički grad, a nas 200 do 300 koji želimo da obilježimo ovaj zločin obezbjeđuje na hiljade policajaca. Da li je to slika demokratskog Sarajeva", upitao je Dunjić.

On je napomenuo da je sličan problem i sa obilježavanjem stradanja pripadnika JNA u Tuzli.

"Postavlja se pitanje da li treba udovoljiti ako se bude tražilo postavljanje neke spomen-ploče i spomen-obilježja u Republici Srpskoj. Trebalo bi prekontrolisati i da li sve spomen-ploče koje su do sada postavljene imaju građevinske dozvole", naglasio je Dunjić.

On je potvrdio da će obilježavanju godišnjice zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Miljevićima prisustvovati predsjednik Odbora Vlade za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović.

"Uputili smo pozivnice predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, svim ministrima u Vladi Srpske, poslanicima Narodne skupštine Srpske i poslanicima u Parlamentarnoj skupštini BiH, ambasadama, nevladinim organizacijam proisteklim iz prethodnog rata, te predstavnicima lokalnih zajednica koji gravitiraju ovom području", rekao je Dunjić.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, koja se 3. maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN, na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član /krnjeg/ Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane Republike BiH.

Prema nacionalnom sastavu, ubijena su 32 Srbina, šest Hrvata, dva Muslimana i dva Albanca, od toga 10 oficira, 28 vojnika i četiri građanska lica koja su radila u JNA.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.