Draško Marinković: RS treba da formira registar stanovništva

Popis stanovništva u BiH sve više postaje političko pitanje, umjesto stručno, a vrijeme za početak pretpripremnih radnji za organizaciju kvalitetnog popisa u BiH je odavno isteklo.

Izjavio je to u intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik banjolučkog Centra za demografska istraživanja Draško Marinković.

- Zato treba objektivno razmotriti i mogućnost provođenja popisa stanovništva na teritoriji Republike Srpske - rekao je Marinković, koji je i profesor na katedri za demografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.

* GLAS: Koji su argumenti za sprovođenje popisa u RS?

MARINKOVIĆ: Ako ne bude donesen zakon o popisu stanovništva BiH, iz bilo kojeg razloga, Srpska ima prije svega moralno pravo, ali i obavezu, da sačini kvalitetnu bazu podataka o stanovništvu na svojoj teritoriji. Takvu mogućnost može ostvariti jedino sprovođenjem popisa koji bi trebalo da posluži, između ostalog, i za formiranje centralnog registra stanovništva RS.

* GLAS: Šta bi donio taj registar?

MARINKOVIĆ: Prednost budućeg registra u odnosu na popise stanovništva se ogleda prije svega u činjenici da bi osim podataka o stanovništvu, imao i podregistre koji se tiču stanova, domaćinstava, poljoprivrednih gazdinstava, poreskih prijava, porodičnih ljekara i svih drugih podregistarskih stavki koje bi koristile u svom radu gotovo sve institucije RS.

* GLAS: Da li bi to bilo u skladu sa međunarodnim propisima iz ove oblasti?

MARINKOVIĆ: Način uvođenja registara je takođe sadržan u preporuci UN, a neke zemlje u našem okruženju, kao što su Slovenija i Crna Gora, ali i mnoge druge kao što su  Holandija, Danska, nordijske zemlje, Švajcarska odavno koriste registre u svakodnevnoj praksi.

* GLAS: Kakav je značaj registra za rad administracije i zavoda za statistiku?

MARINKOVIĆ: Administracija registre koristi za identifikaciju osoba, na primjer, za pravljenje spiskova đaka koji podliježu obaveznom školovanju, za prikupljanje izbornih spiskova, za pripremu poreskih lista…. Istina, u vezi sa ovom ulogom registara sve ozbiljniji problem postaje zaštita privatnosti, te se mora obezbijediti da registri služe samo onoj svrsi koju građani odobravaju. Za naučna istraživanja mnogo važnija je statistička uloga registara, jer statistička građa iz registara omogućuje blagovremenu identifikaciju demografskih problema i izradu ažurnih projekcija budućeg demografskog razvoja.

* GLAS: Prema nekim izvorima, 2,3 miliona stanovnika BiH učestvovalo je u migracijama devedesetih?

MARINKOVIĆ: Kao posljedica ratnih događanja na području BiH, pored značajnih promjena u strukturi stanovništva, došlo je do promjena i u teritorijalnoj raspoređenosti. Podaci koje dobijemo budućim popisom ukazaće na posljedice migracije stanovništva u odnosu na popis iz 1991. godine.

Popis uslov za EU

* GLAS: Kako gledate na političke opstrukcije popisa stanovništva u BiH?

MARINKOVIĆ: Popis je uslov za ulazak BiH u EU, jer EU neće primiti u članstvo nijednu zemlju, a da ne zna koliko ona ima stanovnika. Takođe, pristupni fondovi EU vežu se uz broj stanovnika. Popis stanovništva osnov je za donošenje socijalnih, razvojnih i ekonomskih politika. Cilj svakog popisa, pa tako i popisa 2011. godine u BiH, je obezbjeđivanje neophodnih podataka o stanovništvu, njegovom broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu i na taj način registruju se promjene u proteklom periodu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.