Foto: Dragomir Acović: Bošnjaci se nemaju s čim poistovjetiti
Bošnjaci se, po pravilu, ne identifikuju ni sa čim, jer uvek imaju nešto protiv onoga što jeste. Da se izabere i obeležje na kojem bi bili sami ljiljani, njih to ne bi zadovoljilo, jer nije u pitanju to da li na obeležju postoje ljiljani, nego je njima problem što postoji i nešto drugo.
Ovo je u intervjuu za “Glas Srpske” izjavio priznati beogradski heraldičar Dragomir Acović.
* Hoće li se svi narodi u BiH moći poistovjetiti sa grbom i zastavom koji budu izabrani kao obilježje entiteta?
ACOVIĆ: Ni do sada nije bilo sporno pitanje zahteva da budu zastupljena obeležja sva tri konstitutivna naroda, problem je interpretacija tog zahteva i dobra volja. Tu postoji jedan problem koji se meni čini nerešivim, a tiče se odnosa onih koji sebe identifikuju kao Bošnjaci. Oni insistiraju na nečemu što bi za Bošnjake bilo stvar improvizacije i nije zasnovano ni na čemu drugom nego na čistom hiru. Sa druge strane, moje iskustvo iz dosadašnjeg rada govori mi da je njima mnogo značajnije da se u bilo kojoj varijanti na grbu i zastavi ne nađe nikakav simbol srpskog naroda nego da se nađe bilo kakav simbol, koji bi i njima odgovarao kao nešto što ih predstavlja. U tom pogledu, nisam optimista.
* Sa kojim znakom ili obilježjem mislite da bi mogli da se identifikuju Bošnjaci?
ACOVIĆ: Oni se, po pravilu, ne identifikuju ni sa čim, jer uvek imaju nešto protiv onoga što jeste. Da se izabere i obeležje na kojem bi bili sami ljiljani, njih to ne bi zadovoljilo, jer nije pitanje toga da li na obeležju postoje ljiljani, nego je njima problem što postoji i nešto drugo.
* Pojasnite porijeklo ljiljana i da li se oni mogu okarakterisati kao nacionalno obilježje Bošnjaka?
ACOVIĆ: Ljiljana ima, prije svega, na srpskim obeležjima. Ljiljan je u Bosnu i došao preko preuzimanja insignija srednjovekovnih srpskih kraljeva. Prema tome, to nema apsolutno nikakve veze sa muslimanima, odnosno Bošnjacima. Onog momenta kada im se predloži, recimo, bilo šta što se nalazi u repertoaru srednjovekovne bosanske heraldike, onda vidite da je cela ta stvar besmislena, jer se insistira isključivo na jednoj varijanti grba Tvrtka Prvog. Čim im pomenete Tvrtka Drugog, to već više ne dolazi u obzir. Drugim rečima, to nema nikakve veze ni sa pričom o srednjovekovnoj Bosni, to je prosto jedan hir i jedan način da se manipuliše politički i, ako hoćete, sentimentalno, osećanjima jednog naroda koji se navikava da mu je nepodnošljivo sve ono što predstavlja bilo koga drugog, čak i po cenu da su time predstavljeni i oni sami.
* Da li je praksa preuzimanja srpskog i hrvatskog znamenja posljedica nedostatka identiteta kod muslimanskog naroda?
ACOVIĆ: Preuzimanje je posledica toga što u muslimanskom narodu heraldička obeležja ne znače ništa. Ovo je, prosto, jedna faza u kojoj oni pokušavaju da se legitimišu u javnosti kao neko ko određene simbole prihvata, ali kada pređete na samu suštinu stvari, vidite da sa njima nema o čemu da se razgovara. Bojim se da je to glavni problem. Ne poričem pravo bilo kom narodu da insistira na svojim simbolima, međutim, veoma sam skeptičan da će se naći zajednička reč sa Bošnjacima, koji su od celog tog pitanja napravili problem, ne svog nacionalnog prepoznavanja, nego problem sprovođenja jedne vrste šovinističkog i rasističkog pristupa životu u višenacionalnoj zajednici.
* Imaju li Hrvati i Bošnjaci pravo da ospore Srbima ocila na grbu Federacije BiH kao nacionalno obilježje?
ACOVIĆ: Ne postoji bilo kakav argument kojim se to može osporavati, osim ako ponudite neko novo rešenje, pa onda da tvrdite da je to pitanje nacionalnog prava, prestiža i slično. Osporavanje je u domenu jedne potpune besmislice, koju odražava činjenica da u celoj priči, uglavnom, učestvuju ljudi koji sa celim problemom heraldike, odnosno simbola, apsolutno pojma nemaju. To nije pitanje razmene argumenata već apodiktičnih stavova u kome, onoga momenta kada se ne složite sa bilo čim, vi postajete neprijatelj, ne samo civilizacijski i nacionalni, već univerzalni.
* S obzirom na činjenicu da u BiH žive tri konstitutivna naroda, šta je po Vama bolje rješenje, grb i zastava bez nacionalnih obilježja ili s njima?
ACOVIĆ: Uvek se postavlja pitanje kako bi izgledala zastava bez nacionalnih obeležja koja narodu nešto znače? Onog momenta kada izbrišete sa simbola sve ono što nekom narodu nešto znači, onda simbol i ne treba. Za šta bi vam služio i koga bi takav predstavljao? To vam je slučaj sa zastavom koju je Karlos Vestendorp oktroisao BiH, koja ne predstavlja nikoga i zato što ne predstavlja nikoga, ona je navodno prihvatljiva. Na isti način možete da uzmete krpu za prašinu, istaknete je na motku ili metlu i kažete: “Evo, ovo mi je zastava.”
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.