Dragiša Bjeloglav: Popis 2011. godine zadnji voz za BiH

Popis stanovništva 2011. godine poslednja je prilika za BiH da utvrdi šta se dešavalo sa stanovništvom u proteklom ratu. Sledeća prilika za popis stanovništva u BiH biće 2021. godine, kada će generacije biti udaljene 30 godina od toga i tada bilansiranje neće više imati smisla, jer su čitave generacije rođene, druge umrle i nikada više nećemo imati priliku da utvrdimo pravo stanje.

Rekao je ovo direktor IPSOS Strategic Marketinga Dragiša Bjeloglav, koji je bivši tim lider Evropske komisije za pripremu popisa u BiH.

* GLAS: Šta će sve BiH izgubiti ako ne uradi popis stanovništva sljedeće godine?

BJELOGLAV: Ako BiH ne uradi popis sledeće godine izgubiće ciklus u okviru svetskog procesa, jer sve zemlje sveta, osim Amerike, rade tada popis. Najvažnije je što i zemlje bivše Jugoslavije rade tada popis, a to su zemlje koje su zahvaćene istim procesom izbeglištva i raseljavanja stanovništva tokom rata. Dakle, u toj godini ćemo moći da napravimo konačan bilans šta se sve ovde desilo tokom ratnih godina, gde se narod preselio i iz kojih delova u koje zemlje, tako da se napravi jedan konačan bilans stanovništva zemalja koje su, ili bile u ratu ili primale stanovništvo iz zahvaćenih ratnih područja. Srbija i Hrvatska su već imale te prve podatke, 2002, odnosno 2001. godine, dok u BiH to nije slučaj. Najosetljivije za BiH je to što nema podatke koliko ima stanovnika. Od svih podataka koji postoje, broj stanovnika je najvažniji podatak za merenje svih statističkih indikatora. Ako nemate polnu, starosnu i obrazovnu strukturu stanovništva, praktično nemate statistički sistem. BiH nema ni pokazatelje relativnog karaktera, poput bruto društvenog proizvoda, prihoda, rashoda ili potrošnje artikala po glavi stanovnika. Za jednu državu, njenu privredu, strane investitore, pa i pridruživanje EU ni RS ni FBiH nemaju niti jedan validan statistički podatak.

* GLAS: Rekli ste da je popis 2011. godine "zadnji voz" za BiH. Zašto?

BJELOGLAV: "Zadnji voz" je u smislu ako se žele bilansirati podaci o kretanjima stanovništva. Jer, i Hrvatska i Srbija, pa i Crna Gora su zemlje koje su imale prelivanja stanovništva. Vrlo je bitno da se popišu u isto vreme i po istoj metodologiji. Statističari su tu prilično usaglašeni. Međunarodna zajednica, pre svega Evrostat, usaglašava tu metodologiju da bi se ustanovio konačan bilans stanovništva. Ako se u jednoj zemlji zakasni godinu, dolazi do problema bilansiranja, jer u međuvremenu je bilo i novih rađanja, umiranja i migracija i nikada nećemo doći u situaciju da bilansiramo. Sledeća prilika za to biće 2021. godine kada će generacije biti udaljene 30 godina od toga i tada bilansiranje neće više imati smisla, jer su čitave generacije rođene, druge umrle i nikada više nećemo imati priliku da bilansiramo to stanovništvo.

* GLAS: Kakve su šanse da BiH obavi sve pripreme za popis 2011. godine?

BJELOGLAV: Što se tiče pripreme statistike, možda neće sve biti spremno baš u februaru, ali može se stići u septembru sledeće godine. Čak i ako bi se zakon doneo u roku od tri, četiri iduća meseca ima šanse da se sve pripremi. Evropska komisija je spremna, oni već rade na tome. Sledi novi tender za tehničku opremu. Pripremljen je i tender za novi popis, pošto trenutna komisija radi za probni popis. Mislim da ima dosta eksperata u regionu koji mogu pomoći statistici u kojoj vlada veliki entuzijazam. Najveći problem je priprema karata popisnih krugova. Tačno određivanje etničke granice je najosetljiviji deo. Ali, nije problem u tehničkoj akciji sprovođenja popisa, nego je problem politička odluka.

* GLAS: Da li su nacionalna, vjerska i jezička opredijeljenost važne za popis?

BJELOGLAV: Važne su one, ali nisu bitne za popis kako će neko upotrebljavati te podatke. Jer, statistika uvek ima zadatak da da tačne podatke o nečemu, a kako će neko upotrebljavati taj podatak, to je stvar njegove odluke, politike i države. Najveći problem je što se vlast i struktura vlasti vezuju sa zakonom o popisu. To je katastrofalna greška i zato i taj zakon još uvek ne postoji. Te dve stvari moraju da se razdvoje.

* GLAS: Kako komentarišete to što zvaničnici u FBiH traže da se za raspodjelu vlasti do konačnog sprovođenja Aneksa 7 koriste podaci iz popisa urađenog 1991. godine?

BJELOGLAV: Ja sam stručnjak i ne želim mnogo da se bavim političkim stvarima. Na potpuno neprirodan način vezuju tu vrlo bitnu odluku za zakon o popisu. Znali su da moraju da urade popis stanovništva i trebalo je još pre desetak godina da sednu i da se dogovore. Ta struktura koja je bila 1991. i današnja struktura nemaju veze jedna sa drugom, niti će se ikada ta struktura istorijski vratiti. 

Zakon u Srpskoj

* GLAS: U slučaju neusvajanja zakona o popisu stanovništva na nivou BiH, Srpska će usvojiti zakon na nivou RS. Koliko je to ispravno ?

BJELOGLAV: Nema razloga da takav popis naškodi Srpskoj. Svako prikupljanje podataka, ako je sprovedeno po standardima, može samo biti dobro što se tiče statističkog sistema. Ne mislim na politiku. Donošenjem ovog zakona na nivou RS bi se otvorilo pitanje priznavanja ili nepriznavanja tog zakona, ali ono što bi Srpska imala, bili bi konačni podaci o njenim stanovnicima. Bitno je da se to metodološki uradi po svim standardima i pravilima EU, Evrostata i UN. Pitanje međunarodnog priznavanja bi se postavljalo samo ako bi RS ulazila u EU. Ali, za strane investitore ne bi bio problem da vjeruju tim podacima, ako su metodološki ispravno urađeni. Ali, mislim da do toga neće doći i da će ipak zakon biti donesen na nivou BiH. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.