Dragan Vrankić: Ignorisanje revizora stvara plodno tlo za zloupotrebu novca

Ignorisanje i odsustvo reakcije institucija na nalaze i preporuke revizije stvara plodno tlo i otvara mogućnosti za netransparentno i nezakonito trošenje javnih sredstava, kaže glavni revizor Kancelarije za reviziju institucija BiH Dragan Vrankić.

On ističe da pitanje svake vrste odgovornosti mora biti podignuto na znatno viši nivo jer oglušivanje o preporuke revizije i zaključke Parlamenta BiH govori o stepenu razvoja društva i vladavini prava.

* GLAS: Da li nalazi revizije pokazuju poboljšanje ili pogoršanje finansijske discipline u institucijama BiH?

VRANKIĆ: Finansijska disciplina posebnu važnost dobija u situaciji u kojoj su finansijska sredstva kojima institucije raspolažu striktno limitirana zbog loše ukupne finansijske situacije u zemlji. U takvoj situaciji institucije moraju voditi računa da, jednostavno rečeno, ograničena sredstva koja su im na raspolaganju iskoriste na najbolji mogući način. Ne može se reći da se situacija na ovom polju ne poboljšava, ali nismo zadovoljni tempom napretka i nivoom realizacije naših preporuka. Kancelarija je ove godine upravo zbog toga u okviru finansijskih revizija koje je obavila, analizirala i finansijsko upravljanje i kontrolu u institucijama BiH i dala preporuke. Posebnu ulogu ima interna revizija, koja je još nedovoljno razvijena, a čijim bi se aktivnim radom u institucijama ovo stanje moglo dodatno unaprijediti.

* GLAS: Na koji način je moguće poboljšati finansijsku disciplinu?

VRANKIĆ: Jedan od načina je i realizacija preporuka Kancelarije za reviziju, a već sam rekao da je nivo realizacije naših preporuka nizak. Realizuju se uglavnom preporuke za čiju realizaciju je neophodno djelovanje same institucije kojoj je preporuka i data. Stepen realizacije preporuka koje su zajedničke većem broju institucija ili za čiju je realizaciju potrebno zajedničko djelovanje više institucija sistema je daleko niži. Zbog toga smo ove godine u godišnjem revizorskom izvještaju za 2015. izdvojili tridesetak glavnih nalaza i preporuka, koji su sistemske prirode, a čijom bi realizacijom stanje bilo znatno unaprijeđeno.

* GLAS: Koje institucije imaju najviše propusta?

VRANKIĆ: Nezahvalno je govoriti o tome koje institucije imaju najviše propusta, jer se naši klijenti se razlikuju po složenosti, veličini budžeta, vrsti poslova koje obavljaju i slično. Potrošeni javni novac uvijek treba posmatrati u korelaciji s ostvarenim rezultatima. Konkretno, što se finansijske revizije i revizijske materijalnosti tiče, ove godine smo mišljenjem s rezervom uz skretanje pažnje ocijenili poslovanje pet institucija i jednu mišljenjem s rezervom. Te institucije u ukupnom izvršenju revidiranog budžeta institucija BiH učestvuju sa 53,28 odsto.

* GLAS: Osjećate li ponekad da revizori uzaludno rade svoj posao?

VRANKIĆ: U izvještajima o finansijskoj reviziji pojedinačnih institucija u 2015. dato je oko 530 preporuka, što je za 15 odsto više nego u 2014. godini. Stopa realizacije preporuka finansijske revizije se kreće u rasponu od 50 do 60 odsto čime ne možemo biti zadovoljni, jer razvijene demokratske države bilježe stopu i do 90 odsto. Otuda često dolazi i frustracija ovakvim stanjem. Revizija, međutim, vrlo dobro obavlja svoj osnovni zadatak, a to je da stavi na uvid javnosti način na koji se troši javni novac i da ukaže na propuste u tom pogledu. Bez obzira na obavezu institucija u pogledu javnosti i transparentnosti njihovog rada i poslovanja i dalje su vrlo često upravo izvještaji revizije i javnosti i medijima osnovni izvor informacija o poslovanju institucija.

* GLAS: Da li su pravosudne institucije, posebno odnosno tužilaštva na pravi način reagovali na propuste na koje ste ukazivali?

VRANKIĆ: Pravosuđe je nezavisna grana vlasti, a revizorski i dokazi potrebni tužilaštvu se razlikuju. Zato tužilaštva i tijela za provođenje zakona na osnovu naših izvještaja i provode dodatne provjere i istrage. Ne podrazumijeva svaki revizorski nalaz koji ukazuje na grešku, nedostatak ili propust i krivičnu odgovornost. Reviziji je mnogo bitnije unapređenje sistema kojim se uzroci ovakvih grešaka i nedostataka otklanjaju ili preveniraju. Cilj je spriječiti propuste i nedostatke, stvoriti sistem u kojem do istih ne može tek tako doći i u kojem ih je moguće pravovremeno otkriti i ukloniti, a sankcionisanje je na drugim institucijama sistema.

* GLAS: Ukazali ste i na činjenicu da u institucijama BiH jedni te isti ljudi dobijaju novac za privremene i povremene poslove, a sistematizacijom su predviđena radna mjesta. Da li postoje slični bizarni propusti u institucijama?

VRANKIĆ: Upravo smo ovu oblast u godišnjem revizorskom izvještaju za 2015. istakli kao jednu od onih koje zahtijevaju sistemsko djelovanje. U toj oblasti smo uočili niz problema - angažman ljudi na osnovu ugovora o djelu vrši se krajnje netransparentno, zaposleni se nakon penzionisanja angažuju putem ugovora o djelu i slično. Tu je i angažman značajnog broja ljudi na osnovu ugovora o djelu za obavljanje istih ili sličnih poslova definisanih sistematizacijom radnih mjesta u kontinuitetu tokom čitave godine, a kod pojedinih institucija i na duži period i još dosta toga.

Revizija učinka

* GLAS: Radili ste i mnoge revizije učinka, da li ste stekli utisak da institucije opravdaju novac koji dobiju za rad?

VRANKIĆ: Od uvođenja revizije učinka dosad smo uradili već njih 27 o raznim temama, uglavnom one za koje dobijemo indicije kroz finansijsku reviziju ili interes javnosti. Kancelarija za reviziju daje preporuke i kroz revizije učinka i premda ni ovdje nismo zadovoljni stepenom njihove realizacije o čemu govori i naš najnoviji izvještaj, vidljivo je da se u institucijama počinje obraćati pažnja na pitanja o kojima revizija govori kroz svoje izvještaje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.